Za razliku od drugih zemalja EU-a, većina starijih od 50 u Hrvatskoj ima riješeno stambeno pitanje, dobre socijalne veze i ekonomsku situaciju u skladu s općom, a povećanje njihovog životnog standarda moguće je ostvariti kroz bolju dugotrajnu zdravstvenu skrb i mirovine.
Pokazuju to rezultati predstavljeni u četvrtak u sklopu završne konferencije “SHARE – istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi”, istraživanja u kojem sudjeluje 28 europskih zemalja.
Ovo je jedinstven projekt unutar Europske komisije kojim se želi trend sve starijeg stanovništva u Europi razmotriti kroz sve strateške dokumente, zakonske okvire i akcijske planove.
“Ta znanstvena podloga bit će nam korisna za promišljanje o svim našim budućim aktivnostima”, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić u četvrtak.
Ministar je pri tome podsjetio kako Vlada želi osnažiti aktivno starenje u Hrvatskoj, osnažiti mirovinski stup i u kontinuitetu raditi na adekvatnosti mirovinskog sustava i mirovinskih primanja.
“Vlada je u kontinuitetu povećala prosječne mirovine za nešto više od 38 posto, dok je kroz intervencije i dodatno osnaživanje najniže mirovine povećala za 48 posto”, istaknuo je Piletić.
Dodao je kako kroz europske fondove žele osnažiti i proces deinstitucionalizacije pa jačaju infrastrukturu i osiguravaju izvaninstitucijske usluge diljem Hrvatske u vidu raznih aktivnosti, dnevnih boravaka, dnevnih centara te programa “Zaželi” kroz koji osiguravaju usluge pomoći u kući i zapošljavaju dugotrajno nezaposlene žene.
Voditelj projekta SHARE u Hrvatskoj s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić, naveo je kako je glavni cilj projekta razumjeti kako će proces demografskog starenja utjecati na socijalne, mirovinske i zdravstvene politike te kako ćemo se mi kao društvo nositi s tim izazovima u budućnosti.
Riječ je o europskoj studiji o starenju koja se provodi od 2004., a Hrvatska se pridružila 2015.. Prednost projekta je što se mogu pratiti razlike među EU članicama.
“Jasno uočavamo razlike između postsocijalističkih zemalja, odnosno novih članica EU i starih članica u pogledu organizacije i pružanja dugotrajne zdravstvene skrbi. Tu vidimo da se naši sustavi tek polako razvijaju, dok su u nekim članicama jako dobro razvijeni sustavi pružanja skrbi starijim i nemoćnim osobama”, rekao je Smolić.
Deinstitucionalizacija – izazov budućnosti
Kao jedan od izazova budućnosti naveo je deinstitucionalizaciju, odnosno trend starenja kod kuće, a za razliku od Hrvatske, u zemljama poput Njemačke ili Skandinavije rješavanje stambenog pitanja starijih je vrlo velik problem.
Kada se gledaju socijalne mreže, u Hrvatskoj su još uvijek jake obiteljske i prijateljske veze što pridonosi boljoj kvaliteti života i boljem zdravstvenom i mentalnom zdravlju.
Gledajući pandemiju covida, istraživanje pokazuje relativno dobre rezultate kao posljedicu mjera i potpora, dok za mentalno zdravlje postoje kontradiktorne informacije – smanjila se usamljenost jer su ljudi više provodili skupa vrijeme u višegeneracijskim kućanstvima, no mentalno zdravlje pogoršalo se onima koji su bili lošije i prije pandemije.
Smolić je naveo kako je ekonomska situacija u skladu s općom ekonomskom situacijom, odnosno da Hrvatska populacija od 50+ nije ni najgora, a ni najbolja u Europi jer postoje zemlje, poput Rumunjske, Bugarske, Mađarske, pa čak i Baltičke zemlje, s lošijom ekonomskom situacijom te populacije.
Istraživanje je također pokazalo da se životni standard može podići boljom dugotrajnom zdravstvenom skrbi, smanjenjem problema usamljenosti i mjerama koje su usmjerene prema samačkim kućanstvima koja će biti veliki problem u budućnosti, a ulogu imaju i iznosi mirovina i pomoći umirovljenicima, kao i poticaji da se poveća zapošljivost starijih radnika.
