Zadnja tri dana Neum je bio domaćin skupa USAID-ovog projekta Diaspora Invest na kojem su predstavnici i predstavnice 30 partnerskih lokalnih samouprava razgovarali o jačanju suradnje s dijasporom.
Jedna od glavnih poruka skupa je ta da dijaspora želi nastaviti s ulogom pokretača promjena, a tome svjedoči i nedavni angažman stručnjaka iz iseljeništva koji su osnovali neformalnu grupu Poslovnog savjetodavnog vijeća bh. dijaspore. Vijeće okuplja 21 osobu iz 11 zemalja svijeta, a njihov cilj je pomoći u širenju pozitivnih priča iz naše zemlje, kreiranje mreže suradnika i privlačenje investitora, priopćeno je iz USAID-a.
Dobrila Boba Vukmanović, projektna menadžerica USAID-a u BiH, podsjetila je da je prva faza projekta Diaspora Invest za pet godina svojim rezultatima premašila očekivanja.
– Za nas je to bio veoma inovativan, ali i rizičan poduhvat jer nijedan donator nije imao tako sveobuhvatan projekt koji se u potpunosti koncetrirao na dijasporu. U toj prvoj fazi podržali smo 164 tvrtke koje su povezane s dijasporom. Uglavnom su to bile nove tvrtke, prosječne starosti 11 mjeseci. U zemlju smo doveli novi kapital i počeli jednu sjajnu priču – kazala je Vukmanović.
Dodala je kako je prva faza projekta daje iznimne rezultate.
-Zbog toga smo pokrenuli drugi projekt u iznosu od 15,7 milijuna dolara, čije rezultate već vidimo kroz mnogo aktivnosti, uključujući i ovaj skup. Koncetrirani smo na rad s 30 lokalnih zajednica kao nositelje razvojnih projekata u svojim okruženjima, u čemu dijaspora ima ključnu ulogu. Činjenica da danas imamo predstavnike 30 općina i gradova znak je da u ovako maloj zemlji postoji jasno opredjeljenje da, kroz uključivanje dijaspore, treba praviti poslovne iskorake i stvarati pozitivno okruženje – izjavila je Vukmanović.
Među tih 30 općina i gradova je i Mostar gdje su odobrene četiri aplikacije za sufinanciranje dijasporskih investicija.
Prema riječima Željke Dujmović iz mostarske gradske uprave, rezultati su ih pozitivno iznenadili i vjeruju da će doprinijeti njihovom daljem razvoju.
Općina Berkovići prva se priključila drugoj fazi projekta Diaspora Invest. Iako je u pitanju mala lokalna zajednica, napravljeni su važni koraci ka unapređenju uvjeta za potencijalne ulagače iz dijaspore.
– Postavljena anketa za umrežavanje dijaspore ulijeva nam nadu da smo prepoznali ljude koji su spremni ulagati i pomoći svom mjestu. Mislim da ćemo odavde svi otići s idejama za unapređenje svog rada i načine putem kojih možemo dovesti nove investitore – istaknuo je Draško Džombeta iz Berkovića.
Sudionici su mogli čuti i iskustva iz Cazina, gdje je krajem prošle godine održan veoma uspješan i iznimno posjećen poslovni forum dijaspore, čiji rezultat je bila razmjena iskustava i širenje pozitivne energije u vezi s ovom temom.
Prvom investicijom pohvalili su se iz Ljubinja, a da ovakva okupljanja značajno doprinose vidljivosti općina i gradova potvrdio je Džanan Serdarević iz općine Centar Sarajevo, poručivši da vjeruje kako lokalne zajednice u BiH imaju znanje, ali trebaju više raditi na tome da postanu vidljivije investitorima iz dijaspore.
Predstavnici lokalnih samouprava posebno su pohvalili fleksibilnost koju su dobili u ovom projektu, a od irskog stručnjaka za dijasporu Martina Russella čuli su korisne savjete o tome kako promijeniti percepciju javnosti i uključiti dijasporu u lokalni razvoj.
-Kada razmišljamo o dijasporskom angažmanu, uglavnom razmišljamo o tome što oni mogu uraditi za nas, što i kako mogu uložiti, ne pitajući se što mi odavde možemo uraditi da ih privučemo. Posljednje o čemu govorimo su ljudi, a ljudi donose odluke o povratku, prijenosu ideja, iskustava, pa i investiranju – rekao je, među ostalim, Russell.
Poručio je da treba krenuti od tri ključna pitanja za dijasporu: što možemo učiniti za vas (što vam možemo ponuditi); da ste vi na našem mjestu, šta biste uradili i znate li nekoga tko bi ulagao?
Armin Alijagić iz udruženja „Naša perspektiva“ govorio je o najboljim praksama u organizaciji i promociji poslovnih događaja za dijasporu, materijalima koji se kreiraju za ove poslovne forume, s naglasom na video materijale i investicijske brošure koji imaju dugoročnu vrijednost.
Drugi dan skupa bio je posvećen komunikaciji na društvenim mrežama kao korisnom alatu za učinkovit angažman dijaspore, kao i vještinama za predstavljanje investicijskog potencijala i ponude, dok se trećeg dana govorilo o rodnoj inkluziji i naporima na umrežavanju dijaspore.
Druga zajednica Mreže praktičara bila je izvrsna prilika za razmjenu informacija, iskustava, ali i izazova, čime su stvorena vrijedna partnerstva za budući razvoj, navodi se u priopćenju.
