Cijene proizvoda u prošloj godini su u Bosni i Hercegovini iznosile 85 posto od prosjeka Europske unije, pokazuju podaci Eurostata, EU ureda zaduženog za statistiku.
Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije, u okviru projekta “Paritet kupovne moći”, razina cijena u grupi “hrana i bezalkoholna pića” u prošloj godini u BiH iznosio je 85 posto od prosjeka EU.
Tako je od zemalja iz regije Hrvatska zabilježila najvišu razinu cijena hrane koji iznosi 102 posto, odnosno dva posto iznad prosjeka EU.
Slijede Srbija (96 posto od prosjeka EU), Albanija (91), Crna Gora (87), kod kojih su više cijene hrane nego u BiH, dok su u Sjevernoj Makedoniji niže cijene i iznose 68 posto od prosjeka Europske unije.
Što se tiče razine cijena potrošnih dobara i usluga, Hrvatska bilježi najvišu razinu cijena, koji iznosi 76 posto prosjeka EU, dok Srbija i Albanija bilježe razinu cijena od 68 i 66 posto.
U Bosni i Hercegovini je razina cijena 58 posto evropskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 posto.
Od zemalja Europske unije, Danska bilježi najvišu razinu cijena od 143 posto prosjeka EU, a slijedi Irska sa 142 posto. Luksemburg je na 135 posto prosjeka, pa slijede Finska (125) i Nizozemska (118). Najnižu razinu cijena zabilježeni su u Mađarskoj (76 posto), Poljskoj (66) te Rumunjskoj i Bugarskoj (60).
Iz Eurostata su naveli da se indeksi cijena prikazani u priopćenju zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama, koje se prikupljaju za oko 2.000 uporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za “Nezavisne novine” da je takva situacija da su cijene u BiH realno previsoke.
“Jedan od razloga je taj što mi puno hrane uvozima, ali i cijena one hrana koja se proizvodi u BiH, na domaćim poljima, je značajno porasla iako ne postoje realni razlozi za porast troškova proizvodnje. Ono šta poljoprivrednici ispravno govore jeste da su porasli troškovi života i oni moraju živjeti. Ne postoji ni sustav potpore od različitih ministarstva i institucija kako bi se snizili troškovi proizvodnje, ali i sama cijena prehrambenih proizvoda. Posebno je zabrinjavajuće to što su u zemljama Europske unije mnogi proizvodi jeftiniji nego u BiH”, naglasio je Arnautović.
Prema njegovim riječima, ovo je odgovornost kako lokalnih zajednica, tako i entiteta i države.
“Svi zajedno moraju podržati poljoprivrednu proizvodnju. Mi ovih dana imamo i preporuke uglednih ekonomista kako je razvoj poljoprivrede budućnost ne samo u BiH, nego i u Europi”, kazao je Arnautović.
Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” Banja Luka, istaknuo je da je upravo ovo jedan od razloga sive zone, odnosno dolazi do šverca i prodavanja ilegalnih proizvoda životnih namirnica koji su uvezeni ilegalnim putem.
“I onda se naši trgovci čude zašto je došlo do povećanja ilegalne prodaje. Sigurno je da transport igra veliku ulogu, ali i stroga pravila EU koja nameću da proizvodi na svakom dijelu njene teritorije i potencijalnih kandidata moraju da imaju isti kvalitet. Nažalost, i domaći proizvođači koriste priliku za ekstraprodaju i cjenovno ne zaostaju za proizvodima iz uvoza”, naveo je Srdić.
