‘Sveta Kata, snijeg na vrata’ poznata je izreka koju mnogi izgovaraju 25. studenog, na blagdan Svete Katarine. Danas imendan slave sve Kate, Katice, Katarine i sve pripadnice ženskog spola koje dijele slično ime.

Na današnji dan se prema pučkom kalendaru označavao i zadnji dan jeseni i početak zime, a ova izreka jasno je davala do znanja da se u ovo vrijeme vremenske prilike naglo pogoršavaju. Također na današnji dan su se u prošlosti započinjale pripreme za Božić.

Za Svetu Katu se smatra da je simbol hrabrosti, a priča o njoj govori da je pogubljena zbog svoje čvrste vjere u Boga. Rođena je oko 282. godine, a pogubljena 305. godine. Poznata je i kao Katarina Aleksandrijska. Nakon smrti postala je među ljudima simbol vjere i čistoće. 

Danas se smatra zaštitnicom djevica, umirućih i govornika. Djevica jer je umrla kao djevica, zaštitnica je umirućih jer je umrla za svoju nepokolebljivu vjeru, a govornika jer unatoč uvjeravanjima filozofa tog vremena da Bog ne postoji, ona je čvrsto branila svoju vjeru.

Njena životna priča teška je i vrlo hrabra, a počinje kada se suprotstavila caru Maksiminu drugom i njegovoj želji da iskorijeni sve kršćane u Aleksandriji. On ju je, uz pomoć filozofa, pokušao odvratiti od vjere, no do kraja njenog života to mu nije uspjelo. Zbog suprotstavljanja caru, Katarina je bila bačena u tamnicu i mučena glađu, a priča govori kako ju je spasio anđeo.

Car je nakon toga tražio da se uda za njega, no, ona je odbila zbog čega je posebno za nju stvorena nova sprava za mučenje – kotač s bodežima. Smatra se kako je Bog vodio posebnu brigu o njoj zbog čega je plamen s neba taj kotač spalio. Katarina je nakon toga pogubljena tako da joj je odrubljena glava. Legenda govori da su iz njene krvi iznikle ruže koje su širile svoj miris po cijelom svijetu. Nakon smrti, anđeli su navodno odnijeli njezino tijelo na planinu Sinaj, gdje je, prema legendi, otkriveno oko 800. godine.

U srednjem vijeku, kada je priča o njezinoj mističnoj udaji s Kristom naširoko kružila, bila je jedna od najpopularnijih svetica i jedna od najvažnijih djevica mučenica. Od njezinih ostataka do danas ne postoji ništa, a njeno postojanje je dovedeno u pitanje.

U šestom stoljeću car Justinijan je naredio da se u njeno ime osnuje samostan. Samostan Svete Katarine ostao je do danas i jedan je od najstarijih na svijetu.

‘Sveta Kata, snijeg na vrata’ poznata je izreka koju mnogi izgovaraju 25. studenog, na blagdan Svete Katarine. Danas imendan slave sve Kate, Katice, Katarine i sve pripadnice ženskog spola koje dijele slično ime.

Na današnji dan se prema pučkom kalendaru označavao i zadnji dan jeseni i početak zime, a ova izreka jasno je davala do znanja da se u ovo vrijeme vremenske prilike naglo pogoršavaju. Također na današnji dan su se u prošlosti započinjale pripreme za Božić.

Za Svetu Katu se smatra da je simbol hrabrosti, a priča o njoj govori da je pogubljena zbog svoje čvrste vjere u Boga. Rođena je oko 282. godine, a pogubljena 305. godine. Poznata je i kao Katarina Aleksandrijska. Nakon smrti postala je među ljudima simbol vjere i čistoće. 

Danas se smatra zaštitnicom djevica, umirućih i govornika. Djevica jer je umrla kao djevica, zaštitnica je umirućih jer je umrla za svoju nepokolebljivu vjeru, a govornika jer unatoč uvjeravanjima filozofa tog vremena da Bog ne postoji, ona je čvrsto branila svoju vjeru.

Njena životna priča teška je i vrlo hrabra, a počinje kada se suprotstavila caru Maksiminu drugom i njegovoj želji da iskorijeni sve kršćane u Aleksandriji. On ju je, uz pomoć filozofa, pokušao odvratiti od vjere, no do kraja njenog života to mu nije uspjelo. Zbog suprotstavljanja caru, Katarina je bila bačena u tamnicu i mučena glađu, a priča govori kako ju je spasio anđeo.

Car je nakon toga tražio da se uda za njega, no, ona je odbila zbog čega je posebno za nju stvorena nova sprava za mučenje – kotač s bodežima. Smatra se kako je Bog vodio posebnu brigu o njoj zbog čega je plamen s neba taj kotač spalio. Katarina je nakon toga pogubljena tako da joj je odrubljena glava. Legenda govori da su iz njene krvi iznikle ruže koje su širile svoj miris po cijelom svijetu. Nakon smrti, anđeli su navodno odnijeli njezino tijelo na planinu Sinaj, gdje je, prema legendi, otkriveno oko 800. godine.

U srednjem vijeku, kada je priča o njezinoj mističnoj udaji s Kristom naširoko kružila, bila je jedna od najpopularnijih svetica i jedna od najvažnijih djevica mučenica. Od njezinih ostataka do danas ne postoji ništa, a njeno postojanje je dovedeno u pitanje.

U šestom stoljeću car Justinijan je naredio da se u njeno ime osnuje samostan. Samostan Svete Katarine ostao je do danas i jedan je od najstarijih na svijetu.