Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Herecgovine zakazana je za petak, s jednom točkom dnevnog reda – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Predlagači zakona su zastupnici Stranke demokratske akcije – Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Pijedlogom je predviđena integracija izbornog procesa i uvođenje novih tehnologija kako bi bile spriječene eventualne izborne prijevare – uvođenje elektroničke identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Također, predviđeno je i da, s ciljem sprječavanja zloupotrebe biračkih odbora, biračke odbore bira Centralna izborna komisija BiH putem javnog poziva, a da stranke mogu imati maksimalno jednog člana.

Sutrašnja sjednica bit će posljednja prilika da zakonodavac usvoji izmjene izbornog zakona i ispuni zahtjev visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je parlamentarce pozvao da do kraja godine usvoje izmjene ili će ih on nametnuti.

– Ukoliko domaći organi ne nađu rješenje, sada, ne u sljedećem mjesecu, godini, ja bih onda razmislio da kažem, u narednih dva, tri tjedna, ne možemo ovisiti od obećanja, dakle ovog tjedna, ako se to ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlasti da donese takvu odluku. To nije miješanje u rad Parlamenta, nego jačanje demokracije – kazao je visoki predstavnik na pres-konferenciji prije deset dana.

Dva dana uoči sjednice Parlamenta održan je i sastanak članova Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine s predstavnicima stranačkih i delegatskih klubova u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Šerif Špago (SDA) u izjavi novinarima kazao da nije razgovarano o detaljima predloženog zakona, ali kako je njegov utisak da će biti podržan većinom glasova u Zastupničkom domu iako nije optimističan i u pogledu podrške od Saveza nezavisnih socijaldemokrata BiH te Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Saša Magazinović iz zastupničkog kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, upitan za stav Trojke o izmjenama izbornog zakonodavstva kakve je predložila SDA, Magazinović ističe da je izmjene ove vrste prvi inicirao ranije SDP pa „ne možemo biti protiv nečega što smo i sami predlagali“.  

I Magazinović i Špago napomenuli su pozitivno mišljenje CIK-a o predviđenoj punoj primjeni izmijenjenog zakona od izbora 2026., a da li će ga Predstavnički dom podržati, a Dom naroda eventualno neće, nije želio prejudicirati.

Snježana Novaković Bursać je u ime Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavila da zakon koji predlaže SDA nije prihvatljiv, dok je za Centralnu izbornu komisiju rekla da je samoinicijativno namijenila sebi da najosjetljivija pitanja izbornog procesa regulira pravilnicima a ne zakonski.

SDA-ov predloženi zakon je po njezinom mišljenju pokušaj predlagača da se umili ‘nekim centrima’. SNSD ne bježi od unaprjeđenja izbornog procesa, ali ne želi podržati nešto što je već ranije netransparentno smišljeno i dogovoreno u ovoj oblasti, kazala je Novaković Bursać.

Prema priopćenju Parlamentarne skupštine BiH, članovi CIK-a kazali su da nakon što se donese odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH, spremni su da intenziviraju aktivnosti na uvođenju novih tehnologija radi efikasnijeg, sigurnijeg i vjerodostojnijeg izbornog procesa. Također su kazali da nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona BiH treba provesti pilot-projekt uvođenja novih tehnologija na 165 biračkih mjesta u deset općina u BiH, koji bi bio proveden na dobrovoljnoj osnovi.

Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Herecgovine zakazana je za petak, s jednom točkom dnevnog reda – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Predlagači zakona su zastupnici Stranke demokratske akcije – Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Pijedlogom je predviđena integracija izbornog procesa i uvođenje novih tehnologija kako bi bile spriječene eventualne izborne prijevare – uvođenje elektroničke identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Također, predviđeno je i da, s ciljem sprječavanja zloupotrebe biračkih odbora, biračke odbore bira Centralna izborna komisija BiH putem javnog poziva, a da stranke mogu imati maksimalno jednog člana.

Sutrašnja sjednica bit će posljednja prilika da zakonodavac usvoji izmjene izbornog zakona i ispuni zahtjev visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je parlamentarce pozvao da do kraja godine usvoje izmjene ili će ih on nametnuti.

– Ukoliko domaći organi ne nađu rješenje, sada, ne u sljedećem mjesecu, godini, ja bih onda razmislio da kažem, u narednih dva, tri tjedna, ne možemo ovisiti od obećanja, dakle ovog tjedna, ako se to ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlasti da donese takvu odluku. To nije miješanje u rad Parlamenta, nego jačanje demokracije – kazao je visoki predstavnik na pres-konferenciji prije deset dana.

Dva dana uoči sjednice Parlamenta održan je i sastanak članova Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine s predstavnicima stranačkih i delegatskih klubova u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Šerif Špago (SDA) u izjavi novinarima kazao da nije razgovarano o detaljima predloženog zakona, ali kako je njegov utisak da će biti podržan većinom glasova u Zastupničkom domu iako nije optimističan i u pogledu podrške od Saveza nezavisnih socijaldemokrata BiH te Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Saša Magazinović iz zastupničkog kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, upitan za stav Trojke o izmjenama izbornog zakonodavstva kakve je predložila SDA, Magazinović ističe da je izmjene ove vrste prvi inicirao ranije SDP pa „ne možemo biti protiv nečega što smo i sami predlagali“.  

I Magazinović i Špago napomenuli su pozitivno mišljenje CIK-a o predviđenoj punoj primjeni izmijenjenog zakona od izbora 2026., a da li će ga Predstavnički dom podržati, a Dom naroda eventualno neće, nije želio prejudicirati.

Snježana Novaković Bursać je u ime Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavila da zakon koji predlaže SDA nije prihvatljiv, dok je za Centralnu izbornu komisiju rekla da je samoinicijativno namijenila sebi da najosjetljivija pitanja izbornog procesa regulira pravilnicima a ne zakonski.

SDA-ov predloženi zakon je po njezinom mišljenju pokušaj predlagača da se umili ‘nekim centrima’. SNSD ne bježi od unaprjeđenja izbornog procesa, ali ne želi podržati nešto što je već ranije netransparentno smišljeno i dogovoreno u ovoj oblasti, kazala je Novaković Bursać.

Prema priopćenju Parlamentarne skupštine BiH, članovi CIK-a kazali su da nakon što se donese odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH, spremni su da intenziviraju aktivnosti na uvođenju novih tehnologija radi efikasnijeg, sigurnijeg i vjerodostojnijeg izbornog procesa. Također su kazali da nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona BiH treba provesti pilot-projekt uvođenja novih tehnologija na 165 biračkih mjesta u deset općina u BiH, koji bi bio proveden na dobrovoljnoj osnovi.