Da li su političari u BiH imuni na istrage, pitaju se i javnost i stručnjaci, te ističu da se teško i sjetiti skorašnjih predmeta visoke korupcije na čijem su udaru bile “krupne ribe”.

Dok nosioci pravosudnih funkcija tvrde da se na ovakvim predmetima radi, analitičari ocjenjuju da pravosuđe u ovom segmentu ima loše rezultate.

Radislav Jovičić, stručnjak za sigurnost, pita se da li je u pitanju toliki politički utjecaj na pravosuđe da ono jednostavno bježi od procesuiranja visoke korupcije.

“Korupcija je štetna, bila ona visoka ili niska, ali naravno da ova na višem nivou mnogo više šteti društvu, ona izjeda društvo. To samo govori o lošem radu pravosuđa i drastičnom utjecaju politike na pravosudne institucije u BiH i sigurno ne dovodi do ekonomskog prosperiteta BiH, Srpske, entiteta, županija, bilo gdje”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, i kada postoji predmet koji se odnosi na neku zvučnu osobu, u pitanju je predmet za neka mnogo manja krivična djela nego što se u javnosti priča, spekulira.

“Treba, naravno, biti oprezan. Priče sve treba dokazivati, ali nemoguće je da u BiH ne postoje visokorangirani političari koji se nalaze u korupciji”, naglasio je Jovičić, koji je i bivši ministar unutarnjih poslova BiH.

Politolog Velizar Antić ističe da živimo u partokratskom društvu gdje je sva moć pomjerena iz institucija u političke stranke.

“Političke stranke su ‘zarobile’ društvo i ušle u sve pore društva. One su te koje se pitaju za zaposlenje tužitelja i sudaca pa ne možemo očekivati da će suci i tužitelji koji su došli na te pozicije zahvaljujući političkim strankama raditi protiv interesa visokih dužnosnika stranaka”, rekao je Antić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, “ukoliko bi se i našao neki pošteni i nezavisni sudac koji bi bio spreman da se bavi pitanjem korupcije u koje su upleteni političari, takav ne bi bio pod zaštitom države i sistema i vrlo brzo bi bio uklonjen s te pozicije”.

“Iz tog razloga i oni koji bi bili spremni da se uhvate ukoštac s korupcijom političara biraju da se ne miješaju u te slučajeve ili ih odlažu u nedogled, vjerojatno čekajući vrijeme kada trenutne političke elite neće biti na vlasti i neće imati snagu koju sada imaju”, poručuje Antić.

Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke, ističe da je pravosuđe pod velikim političkim utjecajem, a izjave o nezavisnom pravosuđu su samo puke fraze.

“Bolji primjer ne treba od nedavne izjave predsjednika RS da će bilo koji sudac koji bude donio odluku u skladu sa Ustavnim sudom biti kažnjen, a sud rasformiran i ostavljen bez budžeta. Da ne ulazimo u političku dimenziju i tematiku ove izjave, ovo je konkretno priznanje političkog utjecaja na suce”, rekao je Vujatović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, jasno je i da u pravosuđu idu linijom manjeg otpora, to jeste nezamjeranja utjecajnim ljudima. Dodaje da, čak i kada se pokrene neki slučaj, on zbog nestručnog rada ili tzv. nedostatka dokaza završi oslobađajućom odlukom.

“Drugo važno pitanje je da li nešto što je korumpirano želi da se bavi korupcijom. Nije generalizacija, ali jeste podsjećanje da svi dosadašnji glavni tužioci Tužiteljstva BiH nisu završili mandate, već su štaviše procesuirani zbog zloupotreba službenog položaja. Kroz nekolilo slučajeva vidimo i korupciju unutar drugih pravosudnih institucija, slučajeve nepotizma, prijave za nesavjestan rad… Pritužbe na rad pojedinih sudaca i tužitelja stare su više od decenije, a procesuirani su tek u zadnjih godinu ili dvije”, tvrdi Vujatović.

Dakle, kako dodaje, s takvim strukturama unutar pravosuđa ne možemo pričati o suštinskoj borbi protiv korupcije, nego samo o deklarativnim frazama i popunama statističkih obrazaca u godišnjim izvještajima

“Samim tim, nema i neće biti ni procesuiranja visoke korupcije”, poručuje Vujatović.

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, tužiteljstva su u 2022. godini zaprimila čak 21.205 predmeta, od čega tek 40 koji se odnose na korupciju visokog nivoa.

“Podignuto je 17 optužnica za korupciju visokog nivoa, što je znatno više od broja optužnica podignutih u prethodnoj godini”, naveli su iz VSTS BiH.

Početkom godine je, podsjetimo, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić rekao da se ne slaže sa stavom koji prevladava u bh. javnosti da “pravosuđe i tužiteljstvo u BiH ne rade svoj posao” kada su u pitanju predmeti visoke korupcije.

“Jednostavno je vidjeti iz rezultata rada za 2021. i 2022. godinu da postoje konkretni predmeti i da postoji pomak u tim predmetima. Kada govorimo o visokoj korupciji, u 2021. imali smo jednu optužnicu, u 2022. podigli smo tri optužnice”, kazao je tada Kajganić.

 Da li su političari u BiH imuni na istrage, pitaju se i javnost i stručnjaci, te ističu da se teško i sjetiti skorašnjih predmeta visoke korupcije na čijem su udaru bile “krupne ribe”.

Dok nosioci pravosudnih funkcija tvrde da se na ovakvim predmetima radi, analitičari ocjenjuju da pravosuđe u ovom segmentu ima loše rezultate.

Radislav Jovičić, stručnjak za sigurnost, pita se da li je u pitanju toliki politički utjecaj na pravosuđe da ono jednostavno bježi od procesuiranja visoke korupcije.

“Korupcija je štetna, bila ona visoka ili niska, ali naravno da ova na višem nivou mnogo više šteti društvu, ona izjeda društvo. To samo govori o lošem radu pravosuđa i drastičnom utjecaju politike na pravosudne institucije u BiH i sigurno ne dovodi do ekonomskog prosperiteta BiH, Srpske, entiteta, županija, bilo gdje”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, i kada postoji predmet koji se odnosi na neku zvučnu osobu, u pitanju je predmet za neka mnogo manja krivična djela nego što se u javnosti priča, spekulira.

“Treba, naravno, biti oprezan. Priče sve treba dokazivati, ali nemoguće je da u BiH ne postoje visokorangirani političari koji se nalaze u korupciji”, naglasio je Jovičić, koji je i bivši ministar unutarnjih poslova BiH.

Politolog Velizar Antić ističe da živimo u partokratskom društvu gdje je sva moć pomjerena iz institucija u političke stranke.

“Političke stranke su ‘zarobile’ društvo i ušle u sve pore društva. One su te koje se pitaju za zaposlenje tužitelja i sudaca pa ne možemo očekivati da će suci i tužitelji koji su došli na te pozicije zahvaljujući političkim strankama raditi protiv interesa visokih dužnosnika stranaka”, rekao je Antić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, “ukoliko bi se i našao neki pošteni i nezavisni sudac koji bi bio spreman da se bavi pitanjem korupcije u koje su upleteni političari, takav ne bi bio pod zaštitom države i sistema i vrlo brzo bi bio uklonjen s te pozicije”.

“Iz tog razloga i oni koji bi bili spremni da se uhvate ukoštac s korupcijom političara biraju da se ne miješaju u te slučajeve ili ih odlažu u nedogled, vjerojatno čekajući vrijeme kada trenutne političke elite neće biti na vlasti i neće imati snagu koju sada imaju”, poručuje Antić.

Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke, ističe da je pravosuđe pod velikim političkim utjecajem, a izjave o nezavisnom pravosuđu su samo puke fraze.

“Bolji primjer ne treba od nedavne izjave predsjednika RS da će bilo koji sudac koji bude donio odluku u skladu sa Ustavnim sudom biti kažnjen, a sud rasformiran i ostavljen bez budžeta. Da ne ulazimo u političku dimenziju i tematiku ove izjave, ovo je konkretno priznanje političkog utjecaja na suce”, rekao je Vujatović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, jasno je i da u pravosuđu idu linijom manjeg otpora, to jeste nezamjeranja utjecajnim ljudima. Dodaje da, čak i kada se pokrene neki slučaj, on zbog nestručnog rada ili tzv. nedostatka dokaza završi oslobađajućom odlukom.

“Drugo važno pitanje je da li nešto što je korumpirano želi da se bavi korupcijom. Nije generalizacija, ali jeste podsjećanje da svi dosadašnji glavni tužioci Tužiteljstva BiH nisu završili mandate, već su štaviše procesuirani zbog zloupotreba službenog položaja. Kroz nekolilo slučajeva vidimo i korupciju unutar drugih pravosudnih institucija, slučajeve nepotizma, prijave za nesavjestan rad… Pritužbe na rad pojedinih sudaca i tužitelja stare su više od decenije, a procesuirani su tek u zadnjih godinu ili dvije”, tvrdi Vujatović.

Dakle, kako dodaje, s takvim strukturama unutar pravosuđa ne možemo pričati o suštinskoj borbi protiv korupcije, nego samo o deklarativnim frazama i popunama statističkih obrazaca u godišnjim izvještajima

“Samim tim, nema i neće biti ni procesuiranja visoke korupcije”, poručuje Vujatović.

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, tužiteljstva su u 2022. godini zaprimila čak 21.205 predmeta, od čega tek 40 koji se odnose na korupciju visokog nivoa.

“Podignuto je 17 optužnica za korupciju visokog nivoa, što je znatno više od broja optužnica podignutih u prethodnoj godini”, naveli su iz VSTS BiH.

Početkom godine je, podsjetimo, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić rekao da se ne slaže sa stavom koji prevladava u bh. javnosti da “pravosuđe i tužiteljstvo u BiH ne rade svoj posao” kada su u pitanju predmeti visoke korupcije.

“Jednostavno je vidjeti iz rezultata rada za 2021. i 2022. godinu da postoje konkretni predmeti i da postoji pomak u tim predmetima. Kada govorimo o visokoj korupciji, u 2021. imali smo jednu optužnicu, u 2022. podigli smo tri optužnice”, kazao je tada Kajganić.