Crkva Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu u subotu je proglašena papinskom manjom bazilikom na središnjem misnom slavlju koje je predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Odluku o davanju statusa “basilica minor” crkvi sv. Josipa donio je vatikanski Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata početkom 2026. ističući time osobitu povezanost svetišta s Papom i važnost koja ono ima u liturgijskom i pastoralnom životu lokalne Crkve.
Crkva je izgrađena između 1968. i 1974. te je 1987. proglašena nacionalnim svetištem, postavši jedno od najznačajnijih katoličkih hodočasničkih mjesta u Hrvatskoj.
Kutleša: Proglašenje crkve u Karlovcu manjom bazilikom je događaj od povijesnog značenja
“Danas smo ovu crkvu proglasili bazilikom, a ta je gesta znak dubljega zajedništva s Petrovom stolicom i općom Crkvom”, rekao je Kutleša, dodavši da se radi o događaju od povijesnoga značenja za grad Karlovac, Zagrebačku nadbiskupiju i cijelu Crkvu u Hrvatskoj.
Naslov “bazilika”, nastavio je, nije tek počasna titula jednoj građevini. “To je vidljivi znak zajedništva s Rimskim prvosvećenikom i poziv zajednici vjernika da još snažnije živi svoju vjeru”, dodao je.
“Uzdizanjem ovoga svetišta na čast bazilike, Crkva prepoznaje tu duboku ukorijenjenost vjere u našem narodu, slično kao što su kroz povijest uzdizane katedrale i svetišta koja su postala svjetionici nade za čitave narode”, rekao je nadbiskup i poželio da u njoj pronađu ohrabrenje ljudi ranjeni teškoćama života.
Kutleša je, govoreći o svetom Josipu, rekao da je Isusovo rođenje opisano u evanđelju koje počinje sljedećim riječima: “Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše nađe se trudna po Duhu Svetom”.
Ljudski gledano, dodao je, to vrlo neugodna situacija i između Josipa i Marije dolazi nešto što Josip ne razumije, nešto što izgleda kao izdaja.
“Razapet je između povjerenja prema Mariji i bolne očitosti činjenice s kojom se suočio. U takvome stanju Evanđelje ga opisuje kao čovjeka koji u svome nastojanju da Mariju ne izvrgne sramoti ostaje pravedan”, istaknuo je Kutleša.
O sv. Josipu i lekciji za sve: Istinska pravednost nikad nije hladna i distancirana
“U Josipovoj pravednosti vidimo spoj dvoga: čovjeka istine i čovjeka milosrđa. On ne relativizira grijeh, ne pravi se da mu je svejedno, ne traži način kako zaobići Zakon, nego kako sačuvati Marijino dostojanstvo, ne povrijediti je i ne poniziti. To je već prva lekcija za nas: istinska pravednost nikada nije hladna i distancirana, nego je prožeta ljubavlju i brigom za drugoga”, poručio je nadbiskup u homiliji.
Josip je, dodaje Kutleša, odlučio vjerovati riječi Božjoj.
“Kad slušate Božju riječ i osjetite da vas dotiče, ne zadržavajte se na razini dojma; učinite korak poslušnosti, kao Josip nakon sna. Kad vas svlada strah da bi Krist mogao previše promijeniti vaš život, ugledajte se na Josipa”, rekao je nadbiskup zagrebački.
Homiliju je završio riječima: “Sveti Josipe, pravedni mužu, ti koji si vjerovao u Božju riječ usred naizgled bezizlazne i neugodne situacije, ti koji si u tami sna čuo anđelov glas i bez oklijevanja poslušao, ti koji si prihvatio da ti Bog promijeni planove, nauči i nas takvoj vjeri. Neka ova bazilika bude dom ljudi koji slušaju, vjeruju i idu onamo kamo ih Bog šalje”.
Odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. sv. Josip je proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda, a papinskom odlukom “Quemadmodum Deus” Pia IX. iz prosinca 1870. proglašen je zaštitnikom sveopće Katoličke Crkve.
Nacionalno svetište sv. Josipa, sada papinska manja bazilika, niknula je na nekadašnjoj močvari tijekom Hrvatskog proljeća 70-ih godina, nakon višegodišnjih napora svećenika Zagrebačke nadbiskupije i graditelja svetišta sv. Josipa mons. Marijana Radanovića da ishodi dozvolu komunističkih vlasti.
Dozvolu je potpisao Josip Boljkovac koji je tada bio na čelu Karlovca. Temeljni kamen blagoslovio je 14. srpnja 1968. tadašnji zagrebački pomoćni biskup Franjo Kuharić. Nakon šest godina gradnje crkvu je 15. rujna 1974. posvetio tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Franjo Šeper.
Status manje bazilike u Hrvatskoj ima 11 crkava
Status manje bazilike u Hrvatskoj ima 11 crkava: zadarska katedrala sv. Stošije, šibenska katedrala sv. Jakova, bazilika Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, bazilika Blažene Djevice Marije na Trsatu, porečka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, bazilika Presvetoga Srca Isusova u Zagrebu, katedrala sv. Petra u Đakovu, bazilika sv. Kvirina u Sisku te bazilika Gospe Voćinske u Voćinu, crkva sv. Antuna Padovanskoga na Svetomu Duhu i crkva Gospe od suza u Pleternici.
Također, na području hrvatskih metropolija bazilikom je proglašena katedrala sv. Tripuna u Kotoru.
Naslov veće bazilike imaju samo četiri crkve u cijelom svijetu i sve četiri nalaze se u Rimu: katedrala sv. Ivana na Lateranu, bazilika sv. Petra u Vatikanu, podignuta nad grobom sv. Petra i nedaleko od mjesta na kojem je razapet, bazilika sv. Pavla izvan zidina, izgrađena nad grobom sv. Pavla i nedaleko od mjesta gdje mu je odsječena glava, te bazilika Marije Velike, najveća marijanska crkva u Rimu.
