Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je u Dnevniku HTV-a kako vjeruje da će se Milorad Dodik iz Izraela vratiti u Bosnu i Hercegovinu.
Činjenica je da ne funkcioniraju institucije koje skrbe o granici Bosne i Hercegovine. Za Srbe nam je jasno, Dodik je dočekan u Beogradu na najvišoj razini, ali bosanskohercegovačke vlasti evidentno nisu odradile svoj dio posla. Ne samo u ovom slučaju. Imali ste i u istom problemu još neke kolege koji su zadnjih 7-8 dana prelazili našu granicu prema Republici Srbiji. To dovoljno govori kako funkcioniraju institucije Bosne i Hercegovine, rekao je Čović.
Kaže kako vjeruje da će se Dodik vratiti u petak.
On će nastojati biti dosljedan onome što provodi u posljednje vrijeme. Pogrešno je, ali on je uvjeren uz sve one savjetnike koje ga na taj put vode, da je to pravi put. I ja vjerujem da će se vratiti. Ima puno onih koji bi voljeli da se ne vrati. Rješili bi puno problema njegovim nedolaskom, rekao je Čović.
Dodaje da ako se to ipak ne dogodi potvrdit će se još jednom da ne funkcioniraju instutucije BiH.
To je procijenjeno kao jedna aktivnost visokog rizika, ne samo sigurnosnog u BiH, ali s druge strane mi moramo kroz to vidjeti i sve ono što će raditi i dalje naše pravosuđe, institucije koje su zadužene. Ja vjerujem da će vrlo brzo pokrenuti neke nove aktivnosti vezane za gospodina Dodika i suziti mu prostor za djelovanje, naglasio je.
Uključivanje EU-a u rješavanju krize u BiH
Ovi dana intenzivno razgovaramo s prijateljima iz međunarodnih institucija, naravno, to su i naši prijatelji iz Republike Hrvatske, prije svega predsjednika Andreja Plenkovića koji je sutra u Parizu. I opet jedna od tema u sve druge koji su danas okupirali interese Europske unije, Bosna i Hercegovina i naš region koji je dosta nestabilan zbog našeg odnosa. Mi smo razgovarali ovih dana u Bruxelles, i s gospođom Kallas, ali smo puno drugih koji su zaduženi za naše područje, zamolili ih da ponovno, tamo gdje je “pala prašina” oko prilika u BiH, naš europski put i sve ono što radimo, stavi se na stol da se raspravlja, rekao je Čović.
Uvjereni smo da će se to dogoditi, ako ne, mi moramo raditi kroz institucije Bosne i Hercegovine. Parlament Bosne i Hercegovine, koji ima jako puno iskušenja, Vijeće ministara, jer znamo da i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zadnjih nekog godina, uopće ne djeluje kao institut, koja ima svoje ovlasti, pa uostalom sad ima o proračun Bosne i Hercegovine, koje je blokirano od strane dva bošnjačka člana Predsjedništva. Znači, morat ćemo, mi koji smo se opredijelili da vodimo Bosnu i Hercegovinu, prije svega putem europskih integracija, i ne samo europskih, uhvatiti se u koštac s izazovima i stvoriti ambijent da Vijeće ministara, gospođa Borjana Krišto kao predsjedateljica, a mi kroz parlament, bez izazova Doma naroda, da možemo te odluke provoditi, rekao je Čović.
Tri pitanja u pregovorima s opozicijom u RS-u
Razgovaramo sa svim strankama u BiH. Posebno je važan posljedni sastanak s opozicijskim strankama iz Republike Srpske. Stavili smo na stol tri pitanja kako bi vidjeli možemo li naći zajedničke dodirne točke. Prvo je mir i stabilnost, stvoriti ambijent u kojem naši građani neće strahovati od iskušenja kao što smo imali prije 30, 35 godina. Drugo je osigurati funkcioniranje institucija. Jednakopravnost tri konstitutivna naroda je jedno od prvih pitanja koje smo otvorili za razgovor s njima. To se dotiče, naravno, izbornog zakona kao prvog koraka. Mi moramo, jer je tu pravo izborišna krize, neuvažavanje legitimnih predstavnika kroz ustavnu jednakost tri konstitutivna naroda, primarnom slučaju Hrvata. U Predsjedništvu već, evo, dva mandata, samo u posljednjoj rotaciji nemamo svojeg člana Predsjedništva. Treće pitanje su integracijske naše ambicije. Ne smijemo prekinuti taj tok. Činjenica je da je taj razgovor koji smo vodili dao određene naznake da ćemo moći oko toga vrlo otvoreno razgovarati, ali to ćemo testirati sada kroz mjeseci i mislim, na prvim sjednicama u parlamentu, da ćemo imati zakon o sudu Bosne i Hercegovine i uvjeren sam izborni zakon ili izmjene i dopune izbornog zakona, rekao je Čović.
“Izuzetna kriza koju treba ozbiljno sagledati”
Takvih kriza je bilo i do sada, pa i snažnijih. Posjetite se kada su neke druge tražili, gonili, pokušali ih locirati. Ovdje bar nemamo taj problem. Znaju se gdje su ljudi koji se traže. Oni nisu nedostupni zbog toga što se ne zna gdje su. Čak se javno pojavljuju, a daju izjave. Bilo je tih kriza i 2000., 2001., 2002., ali ovo je jedna od onih koje nismo očekivali ovim intenzitetom u vrijeme kad trebamo otvoriti pregovarački proces s EU-om. Da ova dva zakona završimo, još neke odluke donesemo, mi smo otvorili pregovarački proces. Tako da je ovo jedna izuzetna kriza koju treba krajnje ozbiljno sagledati i naši prvi susjedi, pa i Republika Hrvatska i EU. Jer uz malo nepažnje ili nedosljednosti u političkom vođenju, a mi smo kao Hrvati uzeli sebi u zadatak da upravljamo tim procesom i da spojimo one unitariste i separatiste na jedan srednji put koji treba uvažiti ovo što mi predlažu.
Kaže kako je Dodiku više puta rekao da se institucije BiH moraju poštovati.
Bez toga imamo anarhiju. Anarhija nam ne treba. Danas moramo takvu poruku poslati. Institucije Bosne i Hercegovine skladno nalogu suda, tužiteljstva i drugih institucija moraju taj posao odraditi. Ako ste već prihvatili sud, otišli na sud, onda morate uvažavati i odluke tog suda. Ja sam uvjeren da je to put u kojem ćemo mi vrlo brzo upoznati predstavnika međunarodnih institucija da je ključno riješiti jednakost tri konstitutivna naroda naroda. U ovom slučaju imamo aneks 4 Daytona, to je naš ustav, on će se evidentno kroz vrijeme morati mijenjati. Za to nam treba dvije trećine, a mi se sad brinemo kako napraviti natpolovičnu većinu, rekao je Čović.
Put je prije svega izborni zakon, relaksirati odnose, a onda ozbiljnije sagledati odnose u Bosni i Hercegovini.
