Opći izbori u Bosni i Hercegovini ove godine donose značajne promjene za birače. Po prvi put će se koristiti moderne izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića, a mijenja se i izgled samih glasačkih listića. Kako će izgledati glasanje od trenutka dolaska na biračko mjesto do ubacivanja glasačkog listića u skener, što birači moraju donijeti, kako će se provoditi biometrijska identifikacija i kako ispravno označiti stranku i kandidate, detaljno je za N1 objasnio Suad Arnautović, član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.
Nema glasanja bez važećeg dokumenta
Prvo na što Arnautović upozorava je provjera osobnih dokumenata. Birači na dan izbora moraju imati jedan od tri važeća identifikacijska dokumenta.
„Prvo što svi naši građani, birači s pravom glasa, trebaju znati jest koje identifikacijske dokumente donose sa sobom na biračko mjesto. Članak 5.12. Izbornog zakona propisuje da su to tri važeća dokumenta: važeća osobna iskaznica, važeća putovnica i važeća vozačka dozvola. Naglašavam ovu riječ ‘važeći’ i zato ih molim da sada provjere je li neki od ova tri dokumenta istekao, jesu li već istekli ili će isteći u sljedećih nekoliko taj dokument isteći za tjedan dana. Stoga je vrlo važno imati važeći identifikacijski dokument“, rekao je Arnautović.
Ako dokument nije važeći, naglašava, birač neće moći ostvariti pravo glasa.
„Ako dokument nije važeći, birač neće moći ostvariti svoje pravo glasa, jer je to stroga zakonska odredba“, objasnio je.
Kako će izgledati biometrijska identifikacija?
Jedna od najvećih novosti je postupak identifikacije i autentifikacije birača. Dokument će se predati članu izbornog odbora zaduženom za identifikaciju, nakon čega slijedi provjera pomoću posebnog uređaja.
„Dokument se predaje članu izbornog odbora koji je zadužen za identifikaciju. On ga propušta kroz ovaj uređaj, skraćeno ga zovem AFIS. To je uređaj koji identificira birače putem biometrije koristeći njihove biometrijske podatke pohranjene u IDDEEA-i. Dakle, u trenutku kada ste izvadili taj dokument u Ministarstvu unutarnjih poslova, vi ste se i slikali, dali otiske prstiju, odnosno svoje biometrijske podatke“, objasnio je.
Arnautović je posebno naglasio da su osobni podaci birača zaštićeni.
„Moram naglasiti za sve one, tako reći, nevjerne tome, koji su pokušali osporiti ovaj proces, da su osobni podaci birača potpuno zaštićeni na način da se uopće ne vidi slika, nema slike otiska prsta, već je to jedan algoritam, jedan skup brojeva, numeričkih oznaka, koje se ne mogu vratiti na sliku. Stoga je ovo vrlo važno zbog nekih javnih izjava odgovornih osoba iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, koje su na neki način dovele u pitanje hoće li se ovim postupkom prekršiti Zakon o zaštiti osobnih podataka. Dakle, apsolutno ne. Nije moguće pretvoriti otisak prsta u sliku“, rekao je.
Nakon identifikacije slijedi autentifikacija birača.
„On, dakle, mora dati otisak kažiprsta desne ruke na istom uređaju, što će, da tako kažem, uskladiti njegove podatke s biometrijskim podacima koji su već pohranjeni u uređaju koji smo dobili od IDDEEA-e i njegova slika će se prikazati na ekranu. Time je proces završen. Nakon toga uređaj ispisuje jedan listić, jednu potvrdu koju birač potpisuje i predaje članu biračkog odbora“, pojasnio je Arnautović.
Ako nije moguće koristiti kažiprst desne ruke, postoji propisana procedura za korištenje drugog prsta, a postoje i situacije u kojima se biometrijska identifikacija uopće ne može provesti.
„Ako ne može kažiprst desne ruke, može desni palac. Ako ne može, onda lijevi kažiprst, lijevi palac i tako dalje. Imamo čak i situacije koje smo propisali: ako se ne može provesti biometrijska identifikacija, predsjednik i član biračkog odbora, uz prisutnost svih, omogućit će biraču da glasa na temelju identifikacijske isprave“, rekao je.
Nakon identifikacije, birač dobiva set glasačkih listića i zaštitnu mapu koja bi trebala osigurati tajnost glasovanja.
„Sljedeći korak je prikupljanje seta glasačkih listića. Dakle, prikupljaju se glasački listići. Ima ih četiri u cijeloj zemlji, osim Brčko Distrikta, a to je opcija Federacija. Dobivaju tri glasačka listića jer ne glasaju ni za jednu kantonalnu skupštinu. Prilikom preuzimanja tih glasačkih listića dobivaju i zaštitnu mapu koja služi za očuvanje tajnosti glasovanja. Sva četiri glasačka listića stavljaju se u zaštitnu mapu i birač ide iza paravana, u glasačku kabinu.“ objasnio je.
Za izbor člana Predsjedništva BiH postupak ostaje jednostavan – birač ispunjava krug ispred samo jednog kandidata.
„Od ta četiri glasačka listića, jedan je s većinskim sustavom glasovanja, on je za članove Predsjedništva, a birač je dužan tim flomasterom ispuniti taj krug, taj krug. Dakle, vrlo jednostavna radnja i to je to. Njegov izbor je jedan. Tu je ime kandidata, ispred njega je krug i on ispunjava taj krug“, rekao je.
Arnautović: Kada odaberete stranku, završili ste svoj posao
Velike promjene odnose se na glasanje za zakonodavna tijela. Arnautović je više puta naglasio jedno pravilo koje birači trebaju zapamtiti – obavezno je označiti samo jedan politički subjekt.
„Obavezno je ispuniti krug samo jednog izabranog političkog subjekta, političke stranke, koalicije ili neovisnog kandidata. To je obavezno. Dakle, kada ste se odlučili za stranku, zapravo ste ispunili svoju obvezu kao birač“, rekao je.
Birač, međutim, ima priliku izraziti svoje preferencije među kandidatima političkog subjekta kojeg je izabrao. To nije obavezno.
„To je samo mogućnost, a ne obveza. Ovdje bih radije, da tako kažem, posebno možda za stariju populaciju, dovoljno zaokružiti stranku. Samo jednu stranku, tako je. Jer time zapravo izražavate lojalnost toj političkoj stranci i vjerujete joj da je ispravno rangirala kandidate. Međutim, ako baš ne vjerujete tom rangiranju stranaka, onda možete dati do tri preferencije na toj listi za tu višečlanu izbornu jedinicu“, objasnio je.
Ako birač želi glasati za određene kandidate, morat će pogledati listu kandidata i pronaći njihove brojeve.
„Najlakši način, ponovio sam sada, ponovit ću još jednom: kada odaberete stranku, gotovi ste. Ali ako želite inzistirati da stvarno utječete na određenog kandidata, onda morate pregledati listu kandidata koju dobijete zajedno s ta četiri glasačka listića, odnosno s tim kombinacijama, s tom zaštitnom mapom. I ići ćemo na to da imaju velike plakate u samim glasačkim kabinama“, rekao je Arnautović.
Ponovio je da birač koji označava stranku nije obvezan označavati pojedinačne kandidate.
“Obavezno je zaokružiti stranku, političku stranku, koaliciju ili neovisnog kandidata. Obvezno je. Jer u drugom slučaju, ako biste samo zaokružili ove brojeve sa strane, onda se ne bi znalo kome ti brojevi, odnosno ti kandidati pripadaju. I onda bi to bio nevažeći listić”, upozorio je.
Kada će listić biti nevažeći?
Arnautović je posebno upozorio da birač ne smije označiti dvije političke stranke.
“Princip je, dakle, ako birač zaokruži stranku, to je važeći listić. Nije uopće obvezan napraviti ovaj drugi korak, ali ako želi, zakonodavac mu je dao tu mogućnost”, rekao je.
Na pitanje znači li to samo jednu stranku, odgovorio je:
“Samo jednu stranku. Samo jednu stranku, dakle, glas za dvije stranke automatski znači da je listić nevažeći.”
Isti princip vrijedi i za listiće na kojima se bira jedan kandidat.
„Ako glasate i za dva člana Predsjedništva ili dva pojedinačna kandidata, na primjer, na listi za predsjednika i potpredsjednika RS-a, taj će listić također biti nevažeći“, objasnio je.
Kako će skeneri funkcionirati?
Nakon glasovanja, birač vraća listiće u zaštitnu mapu i prilazi skeneru, kroz koji se listići prolaze jedan po jedan.
„Kada završite s tim označavanjem, sva četiri listića vraćate u mapu, okrećete ih licem prema dolje i idete – sve upute će dati članovi biračkog odbora – do skenera. Jedan po jedan, polako ih provlačite kroz skener, licem prema dolje“, objasnio je.
Skeneri neće biti spojeni na internet tijekom izbornog dana.
„Dozvolite mi da kažem da će skener raditi u offline načinu rada, dakle neće biti spojen na internet od 7:00 do 19:00 sati. Nakon završetka rada na biračkom mjestu, kada se biračko mjesto zatvori, skener će se spojiti. Prvo će se ispisati listić na kojem će biti svi rezultati po strankama, kandidatima i sva statistika. Taj listić će potpisati članovi izbornog odbora, a zatim će se skener uključiti i ti će se rezultati poslati – to je elektronički prijenos rezultata – u Glavni centar za brojanje, odnosno na glavni server u Sarajevu“, rekao je.
Prema njegovim riječima, preliminarni rezultati mogli bi biti dostupni otprilike sat i pol nakon zatvaranja birališta.
„Njegove rezultate, da tako kažem, koji će se koristiti kao preliminarni, dobit ćemo otprilike sat i pol nakon zatvaranja birališta i to je to“, rekao je.
Nakon elektroničkog očitavanja slijedi ručno brojanje.
„Skener zapravo radi sliku. Dakle, kako je birač označio, bit će isto. Čak i ako su neki listići nevažeći, ako je, na primjer, birač označio dva predmeta i tako dalje, to bi sigurno bio nevažeći listić. Ali, uglavnom, skener sve bilježi i ništa se ne može promijeniti. Ti se rezultati šalju i to su preliminarni rezultati koji se javno operiraju. Nakon toga odmah počinje postupak ručnog brojanja“, objasnio je Arnautović.
Operater za nove tehnologije na svakom biračkom mjestu
Kako bi se izbori proveli s novim tehnologijama, SIP-u će trebati i tehnička podrška. Traži se gotovo 4000 operatera, a Arnautović je pozvao zainteresirane da se prijave na natječaj.
„Uz tri ili pet članova biračkog odbora koji su imenovani članovima tijela za provedbu izbora, imat ćemo i ovu tehničku podršku. Dakle, na svakom biračkom mjestu bit će jedan operater koji će biti zadužen, koji će doći u šest ujutro zajedno s članovima biračkog odbora kako bi pomogao u postavljanju uređaja, provjeri njihovu ispravnost, isprintao nultu kopiju, vidio da je sve nula i tako dalje. To su, dakle, tehničke osobe“, rekao je.
Osim operatera, bit će angažirani i terenski tehničari koji će intervenirati u slučaju problema s uređajima ili ulaznicama.
