U društvu koje se suočava s kompleksnim pravnim i političkim pitanjima presuda “Kovačević” izazvala je znatno medijsko zanimanje i rasprave. Pitanje koje se postavlja je zašto je ova presuda postala tako značajna te kakve bi posljedice mogla imati na sudbinu države, piše Večernji list BiH. Mnogi se pitaju je li riječ o stvarnom pravnom pitanju ili manipulacijama javnim mišljenjem, što često uključuje i govor mržnje.
Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza navodi kako postoji navijačka javnost koja ostrašćeno tumači samu presudu te sve protivnike stigmatizira. – Sam predmet itekako je kontaminiran s obzirom na to da je sadržaj prve presude objavljen prije nego što je ona službeno objavljena. Stvoreno je “navijačko” ozračje u kojem svatko na svoj način tumači što će biti ako ishod bude pozitivan ili negativan. Ustav se može mijenjati faktički samo konsenzusom legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, a odluke Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda mogu pomoći u tom budućem mijenjanju Ustava – smatra Bunoza.
On je tijekom revizije, koja je pokrenuta pred Velikim vijećem Europskoga suda, zatražio provjeru kako se apelant Slaven Kovačević izjašnjavao, no odmah je naišao na zid šutnje.
Odbija suradnju
– Iz Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava – agentima upoznati smo da je prvi put u povijesti jedna institucija BiH odbila dostaviti tražene informacije agentima koji štite BiH pred Europskim sudom za ljudska prava. Zakon o zaštiti osobnih podataka jasno propisuje da se posebna kategorija osobnih podataka može dostaviti ako je riječ o potrebi radi obrane od pravnih zahtjeva. Na to upućuje i mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka. Dakle, Ministarstvo pravosuđa postupilo je po zahtjevu agenata i smatramo da je nedopustivo da postoje institucije koje postupaju protiv institucija koje štite BiH i Ustav BiH pred ESLJP-om te protivno Zakonu o zaštiti osobnih podataka – naveo je ministar Bunoza.
Ocijenio je takvo ponašanje nezakonitim. Dodao je kako su posve pogrešne interpretacije kako odluke ESLJP-a ruše Ustav BiH odnosno Izborni zakon. – U meritumu odluke riječ je o aktivnom biračkom pravu, međutim, kao što sam naveo, Europski sud za ljudska prava može utvrditi samo da naš Ustav ili Izborni zakon, tj. pojedine odredbe nisu usklađene s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a ni u kojem slučaju da odlučuje kako bi trebao izgledati budući Ustav BiH. Prema dosadašnjim konačnim odlukama ESLJP-a (“Sejdić i Finci” i dr.), Sud nam upućuje na to da posljedica konstitutivnosti ne može biti isključivanje ostalih, odnosno Srba u Federaciji, Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, da imaju pravo kandidirati se na svim pozicijama. U javnosti se pogrešno tumači da te odluke upućuju na ukidanje konstitutivnosti.
Sve konačne odluke Europskog suda odnosile su se na pasivno biračko pravo, tj. pravo da budete kandidat, da imate mogućnost biti doista i izabrani. Za razliku od predmeta “Kovačević protiv BiH”, gdje je riječ o aktivnom biračkom pravu, tj. pravu da biraš, recimo da građani Federacije BiH mogu glasovati i za člana Predsjedništva iz Republike Srpske i obrnuto – naglasio je državni ministar pravosuđa. Kaže kako se manipulira ulogom visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojega se čak naziva i ljubiteljem nacista zato što se odlučio obratiti Europskom sudu.
Izbor novog suca
– I prije je OHR dostavljao svoja mišljenja u predmetima pred ESLJP, a da visoki predstavnik nije bilo što izjavio, napisao, susreo se s govorom mržnje i uvredama od dijela javnosti koja izbjegava raspravu argumentima. Tu se nema što komentirati jer je riječ o govoru mržnje, što definitivno nije dobro – naveo je i dodao kako su se s istom mržnjom suočile i agentice. Upitan o ulozi suca iz BiH Farisa Vehabovića, ministar Bunoza naveo je kako je izuzet iz nekoliko predmeta koji se odnose na BiH te da mu nije jasno zašto BiH ne izabere novoga suca jer je Vehaboviću odavno istekao mandat.
Ministar Bunoza kaže kako treba provesti sve presude Europskoga suda kako bi BiH napredovala prema EU, a što se, po njegovu mišljenju, jedino može ostvariti “razgovorom, dijalogom i kompromisom u cilju usklađivanja našeg Ustava i Izbornog zakona sa stavovima iz odluka Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH”. Uvjeren je da je to moguće uskladiti poštujući načelo konstitutivnosti naroda kao natkrovljujuće načelo Ustava Bosne i Hercegovine.
