Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Josip Brkić, kaže kako je ovog tjedna imao niz važnih susreta u Bruxellesu koje treba promatrati u kontekstu nedavnog vrlo uspješnog posjeta BiH predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i premijera Nizozemske Marka Ruttea.
– Nakon tog posjeta trebalo je napraviti dodatni diplomatski napor kako u institucijama EU, tako i u zemljama članicama, u kontekstu pojašnjavanja svega onoga što je ovo Vijeće ministara BiH predvođeno predsjedateljicom Borjanom Krišto učinilo i što planira učiniti do odluke Europske komisije. Podsjećam da EK prvo mora u drugoj polovici veljače podnijeti jedno izvješće, da bi onda Europsko vijeće u drugoj polovici ožujka moglo donijeti, ja duboko vjerujem u to, političku odluku o otvaranju pregovora s BiH, istaknuo je Brkić u razgovoru za Fenu.
S povjerenikom za susjedstvo i proširenje EU Oliverom Varhelyiem Brkić je razgovarao o konkretnim potezima koje će BiH poduzeti kako bi ispunili što je više moguće od 14 prioriteta, a temeljem čega bi Europska komisija dala pozitivan stav o otvaranju pregovora. Važno je da znati, dodaje Brkić, da ima nekih zemalja članica EU koje neće ići preko preporuke Europske komisije i zato je važno da ta preporuka bude jasna i koncizna i da se preporuči otvaranje pregovora s BiH.
Samo je šest zemalja s kojima BiH nema viznu politiku usklađenu s onom EU
Jedna od ključnih tema razgovora s europskom povjerenicom za unutarnju politiku Ylvom Johansson, bila je potpuno usklađivanje vanjske politike BiH s onom EU, pri čemu je posebno naglašen značaj usklađenosti vizne politike, gdje je BiH također napravila značajan iskorak.
-Nekoliko zemalja smo u BiH stavili na viznu listu i sada imamo činjenicu da samo šest zemalja je devijacija, odnosno samo šest zemalja u svijetu s kojima BiH nema viznu politiku usklađenu s viznom politikom EU. Isto tako smo rekli da moramo imati jedan širi regionalni pristup oko daljnjih koraka uspostave viznog režima, navodi Brkić.
Naglašava da o usklađenosti s vanjskom politikom EU govori i to da je Ministarstvo vanjskih poslova stopostotno stalo uz odluke EU o restriktivnim mjerama i svemu onome „gdje nas je EU pozvala da se pridružimo, bez obzira o kojem je pitanju riječ, Ukrajini, Iranu ili nečem trećem“.
-Po mom osobnom i profesionalnom uvjerenju to je naša obveza i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ako želite pokazati da ste kredibilan kandidat to pokazujete isključivo djelima. Jedan dio te politike je vizna politika i ne samo u BiH, već u svim zemljama regije treba uložiti dodatni napor i napraviti zajednički iskorak. Temeljni problem je da pokušamo učiniti sve kako ta devijacija vizne politike ne bi utjecala na povećanje ilegalnih migracija koje pritišću granice EU. Za sada takvih nekih većih naznaka nema, naglašava Brkić.
Jedan od razloga njegovog posjeta Bruxellesu je bio da u razgovorima s dužnosnicima utvrdi je li moguće da u ovom sazivu Europskog parlamenta da se dođe do odobravanja Plana rasta koji je za BiH i cijelu regiju jako važan zbog značajnih financijskih sredstava koje uključuje.
-Pojašnjavao sam koliko je važno da se baš to dogodi u mandatu ovog Europskog parlamenta. Predstojeći izbori za EP će po meni biti povijesni jer će pokazati u kojem pravcu Europa uopće ide. Prema rezultatima izbora u pojedinim državama članicama vidi se da to izborno klatno ide udesno. Ja očekujem da europske institucije budu stjegonoše politike proširenja, jer se pokazalo da je ta politika uvijek kada se događalo proširenje zapravo jačala Europsku uniju kao takvu. Nama je jako važno da se taj proces nastavi, da probamo ispuniti ono što je predsjednik Europskog vijeća izgovorio, da 2030. godina bude godina kada će sve zemlje kandidati biti u članstvu. To znači da se i sama EU treba reformirati kako bi mogla primiti nove članice. Očekujem da europske institucije nastave ozbiljno s tim procesom, a na nama je da svaki glavni grad uvjerimo da EU donosimo dodatnu vrijednost, a ne probleme, poručuje Brkić.
Nova diplomatska predstavništva u Brazilu i Keniji
U razgovoru za Fenu on se osvrnuo i na potrebu rekonstrukcije i nove sistematizacije unutar samog MVP-a.
-Zbog svih geopolitičkih i integracijskih izazova BiH struktura MVP-a u kontekstu pravilnika i sistematizacije mora doživjeti svoje korjenite promjene kako bismo tome mogli i odgovoriti. Morate imati fleksibilnu strukturu unutar ministarstva koja i odgovara pojedinim zahtjevima, direktivama EU koje govore o strukturi tijela javne uprave. Vrlo skoro ćemo to imati i na stolu, jer postojeća sistematizacija je zastarjela, kaže Brkić.
Što se tiče otvaranja i zatvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava, zamjenik ministra ističe da je to u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH te da smo u proteklom razdoblju imali otvaranje nekoliko DKP-a koji se ne prepoznaju u pravilniku i sistematizaciji pa je i to jedan od razloga zašto se ide u njihovu promjenu.
-Mi moramo i svoje vanjskopolitičko predstavljanje fokusirati prema našim ciljevima, a to je punopravno članstvo u EU i po mom uvjerenju punopravno članstvu u NATO-u. To ne znači da trebamo zanemariti ostala područja svijeta. Moramo osigurati da u Latinskoj Americi imamo jedno predstavništvo, da u subsaharskoj Africi imamo predstavništvo. Podsjećam da je toga bilo, ali da je onda Predsjedništvo BiH donosilo neke odluke s kojima se ja ne slažem. Tako da imate cijeli prostor Latinske Amerike bez ijednog diplomatskog predstavništva. U sukcesiji smo dobili zgradu u Braziliji u Brazilu i u tom pravcu će se ići, naglašava Brkić i najavljuje skoro otvaranje diplomatskog predstavništva i u Najrobiju, glavnom gradu Kenije.
Posebnu pozornost, dodaje, treba obratiti prema članicama EU.
-Moramo pokazati svoju ozbiljnost, jer o proširenju se odlučuje u glavnim gradovima svih zemalja članica i jako je važno da mi ove limitirane ljudske i materijalne resurse fokusiramo tamo gdje nam je najvažnije. Mislim da boljom organizacijom, ne nužno povećanjem broja državnih službenika, možemo doći do toga da imamo predstavništva tamo gdje je naš najveći interes, kaže Brkić.
Spominje i primjer nekih zemalja iz bližeg okruženja, poput Albanije, gdje također još nije riješeno pitanje punog diplomatsko-konzularnog predstavljanja, a trebalo bi.
