Bosna i Hercegovina se suočava s najdubljom političkom krizom od završetka rata 1995. godine, nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen zbog separatističkih aktivnosti, a reakcije na presudu dodatno produbile podjele unutar zemlje. U jeku napetosti, u Banjoj Luci je zabilježeno prisustvo mađarske policijske jedinice, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg urušavanja državnih institucija i povratka destabilizacije u regiji, piše The Guardian, a prenosi RTV HB.
Pripadnici elitne jedinice mađarske policije prešli su granicu u civilnoj odjeći, a uniforme su obukli tek kada su stigli na odredište. Po dolasku u Banju Luku slikali su se u zelenim uniformama s maskiranim pripadnicima policije RS-a. Službeno, Mađari su došli kao instruktori, ali je misija najavljena tek nakon što je njihovo prisustvo objavljeno u lokalnim medijima. Državna vlast u Sarajevu nije bila obaviještena da će do 300 paravojnih policajaca iz druge zemlje prijeći granicu.
Tajming je bio ključan – Mađari su stigli uoči ključnog i potencijalno eksplozivnog datuma. Dana 26. veljače, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, osuđen je na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcija zbog separatističkih postupaka.
Dodik, koji vodi bh. entitet RS od 2006. godine, osuđen je zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Reagirajući na presudu, Dodik je rekao svojim pristalicama da je presuda “besmislena” i pozvao ih da “budu veseli”. Zatim je izjavio da Bosna i Hercegovina više ne postoji i, u očitom potezu ka secesiji, progurao lokalne zakone kojima se zabranjuje prisustvo državnih policijskih i pravosudnih službenika na teritoriji RS-a. Dodik je insistirao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje nadležnost suda, ali je napomenuo da ne može spriječiti svoje odvjetnike da to učine. Oni su podnijeli žalbu, a ročište se očekuje u narednim mjesecima.
Presuda i Dodikova reakcija označavaju trenutak kada je višegodišnja politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini prerasla u ozbiljnu krizu, s potencijalom da izazove podjele i na širem, europskom nivou. Pokazalo se da bi, pod pritiskom, mađarski premijer Viktor Orbán stao uz Vladimira Putina i saveznike poput Dodika, a ne uz Bruxelles.
U međuvremenu, Dodik je, po treći put od ožujka, otputovao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Time je dodatno potvrdio svoj proruski put, dok istovremeno dobiva podršku iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je presudu ”nezakonitom i antidemokratskom” te osobno došao u Banju Luku, a potom se sastao s Dodikom u Beogradu.
Otkako je došao na vlast, Dodik – predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – blokirao je reforme i europske integracije prijetnjama secesijom i povratkom sukoba. Međutim, Guardian navodi kako postoje znakovi da politički slabi. Bosanski dužnosnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvještaje mađarskih medija da su Orbánove paravojne snage bile u Banjoj Luci spremne da izvuku Dodika ako bude pritisnut i bude morao pobjeći.
To se još nije dogodilo, ali stručnjaci tvrde da je Dodikov odlazak i dalje moguća opcija. Njegova obitelj nedavno je kontaktirala visokog zapadnog dužnosnika kako bi pregovarali o uvjetima njegovog odlaska, prenosi Guardian.
Ipak, nije sigurno da će Dodik izabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti da prkosi presudi i međunarodnoj zajednici, pokušavajući da se održi na vlasti uz pomoć svoje paravojne policije. Za samu zemlju, takva situacija predstavlja veliki rizik.
Politički analitičar Jasmin Mujanović izjavio je da je ovo najsloženiji i najopasniji trenutak za Bosnu od 1995. godine, te da se ova kriza može završiti samo njegovim uhićenjem ili bijegom.
U travnju je pokušano Dodikovo uhićenje nakon usvajanja izuzetno radikalnog zakona, čak i po njegovim standardima. Tužiteljstvo BiH izdalo je naredbe za uhićenje Dodika i još dvojice srpskih dužnosnika, a šest tjedana kasnije dogodio se napet sukob u Istočnom Sarajevu, kada je policija RS-a spriječila pripadnike SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu) da uhite Dodika. SIPA se povukla.
Presuda po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine, a moguće je i tijekom ljeta. Ako se potvrdi presuda, zabrana obavljanja funkcije će stupiti na snagu, što bi moglo izazvati nove predsjedničke izbore u RS-u i pobjedu opozicione koalicije, spremne na suradnju preko etničkih linija i oživljavanje EU integracija BiH.
To bi također moglo značiti da će se pokušati novi, odlučniji pokušaj njegovog hapšenja, a BiH bi mogla zatražiti pomoć ili barem simboličku podršku od europskih mirovnih snaga (EUFOR).
Jedina nepoznanica je da li će Dodik prihvatiti presudu i napustiti predsjedničku palaču ili će odbiti da napusti funkciju? Mislim da nitko ne zna što će uraditi – rekao je Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i visoki član oporbe Partije demokratskog progresa.
Christian Schmidt, bivši njemački ministar i sadašnji visoki predstavnik, insistira da je za sada riječ o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.
Na nivou EU, reakcija je i dalje ograničena – Mađarska je blokirala sankcije protiv Dodika, uz podršku Hrvatske.
Međutim, financijski pritisak na Dodika raste. SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija su pojedinačno uvele kaznene mjere protiv njega. Njegova nada da će povratak Donalda Trumpa na vlast dovesti do brzog ukidanja američkih sankcija nije se ostvarila – nova administracija pokazuje malo interesa za BiH.
