Na svim razinama administracije u BiH postoji otpor da se objavi registar svih zaposlenih u javnim institucijama.
Uprkos inzistiranjima EU, Svjetske banke i drugih međunarodnih donatora da se popis uspostavi, na ovom planu urađeno je malo jer vlasti pokušavaju spriječiti javnost da ima puni uvid u to tko sve radi u državnoj službi.
Republika Srpska je još 2017. godine donijela Zakon o registru zaposlenih kod korisnika proračunskih sredstava, međutim ni danas ne postoji uvid javnosti u broj zaposlenih. Osim toga, prije nekoliko godina nakon afere diploma pokrenuta je rasprava o potrebi da se utvrdi stručna sprema svih zaposlenih u javnim institucijama, ali ni na tom planu nije bilo napretka.
Međutim, Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, rekao je “Nezavisnim” da će BiH do svibnja naredne godine na svim razinama konačno dobiti registar svih zaposlenih u javnoj upravi.
“Mi to u 2024. godini moramo završiti jer su to sve zahtjevi EU i uvjet za otvaranje pregovora sa EU, ali neovisno od europskih integracija mislim da to prvo moramo uraditi radi sebe jer građani imaju pravo na transparentnu i otvorenu javnu upravu”, rekao je on.
Pojasnio nam je da je konačno počela revizija Akcijskog plana koji je ranije donesen, s ciljem da se on uskladi sa zahtjevima EU, odnosno s Pravnom stečevinom EU.
“Timovi koji rade na revidiranju su neki dan održali prvi sastanak sa svim razinama vlasti. Prioritet u reformskim procesima će biti digitalizacija u području e-usluga”, dodaje on.
Dodao je da Ured koordinatora otpočetka inzistira na potpunoj transparentnosti kompletne javne uprave.
“Registar državnih službenika je tu jedna od najvažnijih stvari koje moramo uraditi. Dio tog posla smo već uradili, a jedna od prioritetnih aktivnosti svakako će biti kompletiran registar državnih službenika u cijeloj javnoj upravi, ali mi smo inzistirali zajedno sa Svjetskom bankom, koja je s pravom na tome inzistirala da se uspostavi i registar službenika javnih poduzeća”, rekao je Ćuzulan.
Za sve ove procese, kako je naglasio, rok je svibanj 2024. godine, a na inzistiranje Europske komisije potrebno je donijeti i zakon o državnoj službi, koji treba biti usklađen s Pravnom stečevinom EU.
“Rok je svibanj naredne godine i paralelno s tim trebale bi se održato i donatorske konferencije da bi se osigurala sredstva za ove reformske projekte”, rekao je Ćuzulan.
U posljednjem izvještaju Europske komisije naglašeno je da BiH nema javnu upravu u skladu s europskim standardima, ali da je postignut “manji napredak”.
“Pet godina nakon usvajanja akcijski plan za reformu javne uprave je implementiran samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još nisu međusobno usklađeni, a u procedurama zapošljavanja nema kriterija po meritumu. Nadzor nad ljudskim resursima nije efikasan u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka koje je uključeno u zajedničku platformu još nije operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskoj razini i dalje je slab”, naveli su oni.
Podsjetili su da 14 prioriteta u Mišljenju Europske komisije o kandidaturi BiH traži unaprjeđenje ukupnog funkcioniranja javne administracije kroz uspostavljanje profesionalne i depolitizirane državne službe.
