U prometnim nesrećama na cestama u Bosni i Hercegovini crni listopad 2024. odnio je 10 ljudskih života, pokazuje letimičan pregled vijesti koje su popunjavale stupce crnih kronika na bh. portalima.

Četiri mlade osobe poginule su kod Visokog prilikom slijetanja automobila u rijeku Bosnu, početkom mjeseca pripadnik Oružanih snaga BiH poginuo je kod Doboja, a niz vijesti o tragedijama nastavljen je informacijama o poginulima u Kiseljaku, Zvorniku, Bihaću, ponovo Doboju, te Sarajevu, gdje je u Buča Potoku poginula pješakinja, piše Avaz.

Najopasnije ceste
Podaci za 2024. tek će se sumirati, ali u prošloj godini na cestama u BiH desilo se nevjerojatnih 27.488 prometnih nesreća, što bi značilo 75 nesreća dnevno. Od tog broja, 7.665 za posljedicu je imalo poginule i povrijeđene. U 2023. godini život je izgubilo 255 osoba, 1.695 je teže, a 9.249 lakše povrijeđeno.

Sa 76 poginulih na milijun stanovnika, BiH je pri vrhu ljestvice europskih država po crnoj statistici koja ilustrira stanje u prometu. Najsigurnije zemlje Švedska i Njemačka imaju 22 odnosno 34 smrtna slučaja u prometu, dok najopasnije ceste imaju Rumunija s 81 i Bugarska s 82 poginulih na milijun stanovnika.

Međutim, tehnički direktor Instituta za promet i komunikacije iz Sarajeva Adnan Tatarević plaši se da su podaci za BiH još porazniji.

– Kod nas se broji da nas u BiH ima između 3,3 i 3,5 milijuna, ali je jasno da smo daleko ispod 3 milijuna. Kada to podijelimo s 255 smrtno stradalih u prošloj godini, onda dođemo do oko 90 stradalih na milijun stanovnika, što je izuzetno mnogo – rekao je Tatarević.

Nedostaje autocesta
Ipak, s obzirom na stanje prometnica, ali i naše ponašanje u prometu, ovaj bilans i ne izgleda katastrofalno, dodaje sugovornik, podsjećajući da smo do danas uspjeli izgraditi tek 200 kilometara autocesta u cijeloj državi, piše Avaz.

– Magistralne ceste još nam predstavljaju primarnu mrežu. Ako pogledate cestu prema Zenici, koju smo nekada zvali „cestom smrti“, jasno je koliki značaj i u ovom kontekstu ima izgradnja autocesta. Kaskamo s izgradnjom, ali mene ponajviše boli naše ponašanje u prometu. Izuzetno je loše. Alarmantan je podatak da se tijekom jednog vikenda u Sarajevu evidentira 55 vozača pod utjecajem alkohola, jer su u pitanju ljudi koji su zaustavljeni i testirani, a možemo zamisliti koliko je još onih koji nisu – ističe Tatarević.

Stimulacija za činjenje prekršaja
Intenziviranje izgradnje Koridora 5C, koji će uz sve benefite spašavati i živote, ali i modernizaciju magistralnih cesta, posebno na točkama koje redovno odnose živote, vidi kao načine smanjenja broja poginulih u prometu. Uz stalnu edukaciju sudionika u prometu, jer kazne, očigledno, ne pomažu.

– Kad su uveli plaćanje 50 posto kazne u roku od 8 dana, meni je to izgledalo kao stimulacija za činjenje prekršaja. Ako uzmete nepropisna parkiranja vozila, kazna je 40, a ako platite u roku onda je 20 KM. Vi u Sarajevu imate plaćanje parking prostora po satu, pa se vozačima, nažalost, isplati nepropisno parkirati – pojasnio je Tatarević.

U prometnim nesrećama na cestama u Bosni i Hercegovini crni listopad 2024. odnio je 10 ljudskih života, pokazuje letimičan pregled vijesti koje su popunjavale stupce crnih kronika na bh. portalima.

Četiri mlade osobe poginule su kod Visokog prilikom slijetanja automobila u rijeku Bosnu, početkom mjeseca pripadnik Oružanih snaga BiH poginuo je kod Doboja, a niz vijesti o tragedijama nastavljen je informacijama o poginulima u Kiseljaku, Zvorniku, Bihaću, ponovo Doboju, te Sarajevu, gdje je u Buča Potoku poginula pješakinja, piše Avaz.

Najopasnije ceste
Podaci za 2024. tek će se sumirati, ali u prošloj godini na cestama u BiH desilo se nevjerojatnih 27.488 prometnih nesreća, što bi značilo 75 nesreća dnevno. Od tog broja, 7.665 za posljedicu je imalo poginule i povrijeđene. U 2023. godini život je izgubilo 255 osoba, 1.695 je teže, a 9.249 lakše povrijeđeno.

Sa 76 poginulih na milijun stanovnika, BiH je pri vrhu ljestvice europskih država po crnoj statistici koja ilustrira stanje u prometu. Najsigurnije zemlje Švedska i Njemačka imaju 22 odnosno 34 smrtna slučaja u prometu, dok najopasnije ceste imaju Rumunija s 81 i Bugarska s 82 poginulih na milijun stanovnika.

Međutim, tehnički direktor Instituta za promet i komunikacije iz Sarajeva Adnan Tatarević plaši se da su podaci za BiH još porazniji.

– Kod nas se broji da nas u BiH ima između 3,3 i 3,5 milijuna, ali je jasno da smo daleko ispod 3 milijuna. Kada to podijelimo s 255 smrtno stradalih u prošloj godini, onda dođemo do oko 90 stradalih na milijun stanovnika, što je izuzetno mnogo – rekao je Tatarević.

Nedostaje autocesta
Ipak, s obzirom na stanje prometnica, ali i naše ponašanje u prometu, ovaj bilans i ne izgleda katastrofalno, dodaje sugovornik, podsjećajući da smo do danas uspjeli izgraditi tek 200 kilometara autocesta u cijeloj državi, piše Avaz.

– Magistralne ceste još nam predstavljaju primarnu mrežu. Ako pogledate cestu prema Zenici, koju smo nekada zvali „cestom smrti“, jasno je koliki značaj i u ovom kontekstu ima izgradnja autocesta. Kaskamo s izgradnjom, ali mene ponajviše boli naše ponašanje u prometu. Izuzetno je loše. Alarmantan je podatak da se tijekom jednog vikenda u Sarajevu evidentira 55 vozača pod utjecajem alkohola, jer su u pitanju ljudi koji su zaustavljeni i testirani, a možemo zamisliti koliko je još onih koji nisu – ističe Tatarević.

Stimulacija za činjenje prekršaja
Intenziviranje izgradnje Koridora 5C, koji će uz sve benefite spašavati i živote, ali i modernizaciju magistralnih cesta, posebno na točkama koje redovno odnose živote, vidi kao načine smanjenja broja poginulih u prometu. Uz stalnu edukaciju sudionika u prometu, jer kazne, očigledno, ne pomažu.

– Kad su uveli plaćanje 50 posto kazne u roku od 8 dana, meni je to izgledalo kao stimulacija za činjenje prekršaja. Ako uzmete nepropisna parkiranja vozila, kazna je 40, a ako platite u roku onda je 20 KM. Vi u Sarajevu imate plaćanje parking prostora po satu, pa se vozačima, nažalost, isplati nepropisno parkirati – pojasnio je Tatarević.