Bosna i Hercegovina je osma u Europi po organiziranom kriminalu prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2023. godinu.
Ovaj izvještaj Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) pokazao je da je stopa kriminaliteta u BiH 5,85 te da naša zemlja ima problem s velikim brojem komada legalnog i nelegalnog oružja u posjedu civila, dobro organiziranom trgovinom u toj oblasti, ali i da je zemlja tranzita ili krajnje odredište za heroin i druge vrste droga.
Loše kotiramo
– BiH je u odnosu na 2021. godinu spustila svoju ranking poziciju kako u Europi tako i na svjetskom nivou. To ne znači da zemlja značajno napreduje u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, već da su druge zemlje pokazale veću raširenost kriminala.
Važno je naglasiti da i dalje loše kotiramo na indeksu otpornosti na organizirani kriminal i korupciju, što znači da se moraju uložiti mnogo veći napori – kaže za “Avaz” terenska koordinatorica GI-TOC-a za BiH Anesa Agović.
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić pojašnjava da je indeks rađen od relevantne međunarodne organizacije, u čiji profesionalizam ne treba sumnjati, pa je očigledno da je BiH na poziciji koja joj i pripada.
– Ono što je svakako utjecalo na tu poziciju je činjenica da je u protekle dvije godine otkriven veći broj organiziranih kriminalnih grupa, koje su djelovale u BiH. Prema podacima tužiteljstva i policije, većina tih organiziranih kriminalnih grupa imala je direktnu konekciju s takvim grupama u Crnoj Gori i Srbiji, što govori da kriminalci u regionu odlično surađuju – kaže Mušić.
I ovaj izvještaj, ali i službene istrage, kaže Mušić, potvrđuje da je najkritičnija oblast korupcija u sudstvu i policiji, uz neefikasnost u procesuiranju pojedinih slučajeva organiziranog kriminala u koje su involvirani političari.
Utjecaj politike
– Nepostojanje ministarstva unutrašnjih poslova na nivou države znatno utječe na brzinu razmjene informacija, kao i na operativne sposobnosti policije, te je i to oblast koja negativno utječe na borbu protiv organiziranog kriminala. Stanje je moguće mijenjati samo generalnim zaokretom u pristupu borbi protiv organiziranog kriminala s nivoa države i potpunim oslobađanjem sudstva i policijskih struktura od utjecaja politike. Samo nezavisno sudstvo i profesionalna policija mogu napraviti značajne iskorake u borbi protiv organiziranog kriminala. U suprotnom prijeti daljnji pad BiH na listi indeksa organiziranog kriminala – ističe Mušić.
Prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2023. godinu, na prva dva mjesta neslavne liste s 44 države Europe su Rusija i Ukrajina, slijede Italija, Srbija, Crna Gora, Španjolska, Bjelorusija, BiH… Od zemalja regiona Albanija je na 15., Hrvatska na 16., a Sjeverna Makedonija na 18. mjestu u Europi.
Zabilježene zapljene kokaina
– Novi obrasci krijumčarenja heroina iz Nizozemske u Bosnu i Hercegovinu ukazuju na povećanu potražnju za heroinom u zemlji. Kako je tržište kokaina manje rasprostranjeno od tržišta drugih droga u zemlji, Bosna i Hercegovina i dalje je pretežno tranzitna ruta za drogu koja dolazi iz Crne Gore i prolazi prema EU.
Sve je veća uključenost kriminalnih organizacija na tržište kokaina, posebno organiziranih kriminalnih grupa istočnog Balkana. Posljednjih godina zabilježene su zapljene velikih količina kokaina direktno povezane s BiH, što ukazuje na porast trgovine i prisutnosti kokaina unutar zemlje, bilo za tranzit ili domaću potrošnju – navedeno je u izvješću.
Pravosuđe u BiH je još slabo i pod utjecajem politike, a političke volje za reformu nema, piše Avaz.
