Zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku godišnje koriste 21 dan odmora, manje nego njihove kolege u Hrvatskoj i Makedoniji. Istovremeno, manje od polovine zaposlenih vjeruje da će ove godine dobiti regres, čime se BiH svrstava na začelje regije kada je riječ o ovom obliku radne naknade.
Rezultati su to regionalnog istraživanja o godišnjim odmorima koje je provela grupacija Alma Career u okviru koje djeluje i portal MojPosao.ba, a u kojem je sudjelovalo više od 2.500 ispitanika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
Iako zakon u entitetima BiH propisuje pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, radnici u praksi koriste tek nešto više od toga – 21 dan. U poređenju s Hrvatskom, gdje je prosjek 25 dana, i Sjevernom Makedonijom s 20 dana, BiH se nalazi među zemljama s najmanje odmora u regiji.
Zaposleni u BiH bi, prema istraživanju, željeli čak 28 dana godišnjeg odmora, što je sedam dana više od onoga što trenutno imaju na raspolaganju. Gotovo identičan jaz postoji i u ostalim zemljama regije.
Kao i u ostatku regije, veličina i vlasnička struktura kompanije imaju snažan utjecaj na broj dana godišnjeg odmora.
U BiH, zaposlenici u državnim institucijama imaju u prosjeku čak 27,6 dana odmora, dok radnici u domaćim privatnim firmama imaju znatno manje – samo 18,9 dana.
Nadalje, velike kompanije, bez obzira na vlasništvo češće omogućavaju veći broj slobodnih dana u odnosu na male poslodavce. Ovaj obrazac ponavlja se i u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Kada je riječ o regresu, najmanje optimizma bilježi se upravo u Bosni i Hercegovini, gdje tek 44% zaposlenih očekuje da će dobiti ovu isplatu. U poređenju s Hrvatskom (55%) i Sjevernom Makedonijom (87%), BiH se po ovom pitanju nalazi na samom dnu.
Najčešće očekivani iznosi regresa u BiH su do 1.000KM (cca. 500 eura), što je ujedno i dominantan iznos i u Hrvatskoj, dok se u Sjevernoj Makedoniji regres češće kreće do 250 eura.
Državne firme su i dalje najpouzdaniji poslodavci kada je riječ o isplati regresa u sve tri zemlje. U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj regres redovno isplaćuje između 70 i 90 posto velikih kompanija i javnih institucija, dok je taj udio značajno manji kod malih domaćih privatnih firmi, gdje regres dobiva tek 20 do 40 posto zaposlenih.
Privatne firme u stranom vlasništvu generalno su češće u praksi isplate regresa u odnosu na domaće. S druge strane, najšira pokrivenost regresom zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, gdje ovu naknadu isplaćuje gotovo svaka kompanija, bez obzira na veličinu ili strukturu vlasništva.
Uz navedeno, u sve tri zemlje jasno je uočljiv jaz u benefitima između državnih kompanija, stranih privatnih kompanija i domaćih privatnih kompanija. Državne kompanije i institucije najčešće omogućavaju veći broj dana odmora i sigurniju isplatu regresa, dok su zaposleni u domaćim privatnim kompanijama, naročito manjim, u nepovoljnijem položaju.
