Banke u Bosni i Hercegovini u sljedećem razdoblju ne bi trebale podizati kamatne stope, pokazuju trenutne procjene.
Podsjećamo, Evropska centralna banka (ECB) je nakon 10 uzastopnih povećanja kamatnih stopa odlučila da ključnu kamatnu stopu u eurozoni ostavi nepromijenjenom na 4,5%.
“Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ECB-a na razinama koje će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju”, priopćila je ECB.
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, istaknuo je za “Nezavisne novine” da je realno kako promjena kamatnih stopa u BiH stvar politike banaka, odnosno ponude i potražnje za kreditima.
“Ukoliko se poveća potražnja za kreditima, onda postoji mogućnost povećanja kamatnih stopa, ali u BiH nema velike potražnje za kreditima, pogotovo u gospodarstvu. Ono što raste jesu krediti za stanovništvo, i to nažalost potrošački krediti jer je to pokazatelj standarda ljudi. To znači da ljudi u Bosni i Hercegovini imaju mala primanja, pa ne mogu dizati investicijske, odnosno stambene kredite”, kazao je Kutle.
Kako je rekao, zbog tih malih primanja tim kreditima poboljšavaju proračun, ali je to ipak nerealno, jer se uzme kredit na 10 godina koji se potroši, a onda treba to 10 godina vraćati. U gospodarstvu je malo povećanje kredita, ali je velika konkurencija banaka i to je jedan od razloga zašto nema povećanja kamatnih stopa jer ovo povećanje kamatnih stopa što je povećala ECB jeste samo zato što su banke imale pravnu mogućnost da ih povećaju, ne zato što su imale veći trošak. Da su banke kao što rade u ECB povećale kamatnu stopu i na depozite, onda bi morale povećati kamatnu stopu i na kredite, ali pošto nisu, već samo pojedine, onda nema realnog razloga za povećanje kamatnih stopa i na kredite”, objašnjava Kutle.
Dodaje da smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite ništa ne bi značilo jer smanjenje kamatnih stopa opet ne bi povećalo potražnju.
“Kamatna stopa u BiH je danas najmanje 30 posto manja od EU, što nije dobro. S ovim malim kamatnim stopama mi neizravno utječemo na povećanje inflacije u BiH, a ne na smanjenje inflacije. Ipak, to je tržišna politika banaka, i ako one mogu zaraditi i u ovim uvjetima, onda će tako i raditi. Ne može se povećati potražnja za stambenim kreditima smanjenjem kamatnih stopa. Građani danas bez 30 godina kredita, i to ako oba bračna partnera rade, ne mogu kupiti nikakav stambeni prostor prema primanjima kakva su u BiH. Dugoročno, mi ćemo imati i već imamo najmanji postotak stambenih kredita u regiji od ukupnih kredita stanovništva”, naglasio je Kutle.
Ekonomist Igor Gavran kaže da kamatne stope u BiH nisu pratila ni prethodna povećanja referentne stope ECB-a jednako kao banke u eurozoni i EU.
“Rast kamata kod nas je bio daleko blaži, a ova najnovija odluka pogotovo ne daje nikakvu osnovu za povećanje stopa ni u eurozoni, a kamoli bilo gdje drugo, uključujući i BiH. Ne nadam se još uvijek ni smanjenju kamata jer sasvim je realno moguće da ECB ipak ponovno poveća svoju stopu u budućnosti. Ono što bi se, međutim, trebalo događati u BiH jeste rast kamata na štednju, jer one su uglavnom simbolične, dok banke ostvaruju enorman profit i očito i te kako imaju prostora za rast kamata na štednju bez rasta kamata na kredite”, naglasio je Gavran.
