Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Nacrt zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji, između ostalog, definira uspostavu burze električne energije, što bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo uvelike poboljšati tržište u BiH, a možda i dovesti do izuzeća BiH od CBAM-a, tj. tzv. poreza na ugljik.
Međutim, neki smatraju da Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini ne bi trebao biti povezan s CBAM-om, jer ne ovisi o njemu, niti o burzi, hoćemo li biti izuzeti od plaćanja poreza na prljavu energiju.
Naglašavaju da je puno veća korist od tog zakona uspostava samog tržišta električne energije u BiH, što se u tom području odgađa desetljećima.
„U okruženju u kojem živimo, ovakav zakon je velika stvar. Bit će veliki broj proizvođača električne energije koji neće biti na razini distribucije, već na razini prijenosa, a onda će se moći izravno prijaviti na burzu ako imaju licencu i biti igrači na domaćem tržištu. Inače se ne bi mogli prijaviti na burzu u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj bez klasičnih trgovaca. To ostavlja prostor ljudima koji se bave proizvodnjom da budu licencirani i da se bave prodajom električne energije. Ako žele, moći će se izravno prijaviti na domaću burzu i to su velike pogodnosti. Svaka burza donosi rast i novac, a sigurno ćemo imati veći protok novca nego prije burze“, rekao je za „Nezavisne“ Amer Jerlagić, energetski stručnjak i bivši direktor Elektroprivrede BiH.
Inače, u Bosni i Hercegovini se o Zakonu o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije priča više od desetljeća, ali je tek jučer ugledao svjetlo dana, nakon što su se nadležni ministri u Beču i direktor Tajništva Energetske zajednice dogovorili o tekstu.
Osim Artura Lorkovskog, direktora Tajništva Energetske zajednice, sastanku su nazočili i Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, te Vedran Lakić, ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo je da je Bosna i Hercegovina imala uvjete za uspostavu burze električne energije daleko prije Srbije i Hrvatske, s obzirom na to da na njenom teritoriju posluju tri elektroprivredna poduzeća. Prve priče o zakonu počele su 2012. godine, međutim domaći akteri nikada nisu postigli dogovor o tom pitanju.
Glavni motiv vlasti da se ovaj put postigne dogovor o zakonu je pritisak Europske unije za uvođenje CBAM-a od 1. siječnja 2026. godine.
Uvođenjem tog mehanizma, Bosna i Hercegovina bi morala plaćati porez na CO2, što bi značajno povećalo cijenu izvoza, kao i same proizvodnje, prvenstveno električne energije iz ugljena.
Ako se uzme u obzir da se u BIH oko 70 posto električne energije proizvodi iz termoelektrana, koje se smatraju najprljavijom proizvodnjom, BIH bi morala platiti stotine milijuna KM poreza.
Sada, kada je BIH usvojila zakon, očekivanja vlade su da će BIH i dalje biti izuzeta od tog mehanizma, a u slučaju da to ne funkcionira, da će porezi koje plaćaju ostati u BIH.
„Na ovaj način ćemo zaštititi izvoznike iz svih dijelova BIH u EU, a novac od poreza moći ćemo koristiti za projekte unutar BIH umjesto da novac ide u EU. Ovim zakonom ne samo da se ispunjava jedan od ključnih uvjeta za izuzeće od CBAM-a, već konačno dobivamo burzu električne energije sa sjedištem u Mostaru, koju do sada nismo imali“, rekao je Lakić nakon sastanka u Beču.
Međutim, stručnjaci poput Jerlagića kažu da ovaj usvojeni zakon i CBAM ne treba povezivati, jer hoćemo li platiti porez ovisi o EU i njihovoj odluci, na temelju koje smo i dalje zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom izuzeti iz tog CBAM mehanizma.
