U Hrvatskoj je prošle godine ukupno izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u graditeljstvu (68.912), turizmu i ugostiteljstvu (45.868), industriji (24.034), prometu (11.497) i trgovini (5126), piše Večernji list BiH.
Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdana je 112.981 dozvola, 40.660 zahtjeva za produljenje dozvola te 18.858 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (16.882). Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima BiH (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9922), Bangladeša (8749), Turske (5067) i Albanije (4244).
Brojniji od svih
Još je 2021. velika vijest bila da su među stranim radnicima u Hrvatskoj peti po brojnosti bili Nepalci. Nada da u Hrvatskoj mogu sebi osigurati bolji život već je godinu dana poslije učinila da državljani Nepala budu na trećem mjestu po broju izdanih dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj. Tako je bilo i lani, s time da su po broju izdanih dozvola državljani Srbije bili ispred onih iz Nepala za tek petstotinjak dozvola. Mnogo brojniji od svih na prvom su mjestu bili državljani Bosne i Hercegovine. Najbrojniji radnici iz BiH u prvom tromjesečju potisnuti su s vrha na drugo mjesto, a njihovim građanima izdano je 10 tisuća dozvola, tron su nakratko preuzeli Nepalci, dok se Srbija vratila na treće mjesto po brojnosti izdanih dozvola, nakon što su je nakratko Indijci pretekli. Međutim, prema podacima za prva četiri mjeseca ove godine, bh. radnici ponovno su zasjeli na tron. Prvi podaci o broju osiguranika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje pokazuju nove rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća. U travnju je broj zaposlenih premašio 1,69 milijuna i u odnosu na prethodnu godinu povećan je za oko 52 tisuće, oko tri posto. Tom su rastu pripomogla i nova zapošljavanja stranih radnika iz tzv. trećih zemalja, za koje je i MUP objavio najnovije podatke koji pokazuju da je do kraja travnja u ovoj godini odobreno zapošljavanje gotovo 73 tisuće radnika. U odnosu na broj izdanih dozvola u prva tri mjeseca, vidi se da je u travnju izdano novih i produljena gotovo 21 tisuća dozvola, a o snažnom trendu rasta zapošljavanja stranaca govori i činjenica da je u odnosu na isto razdoblje u 2023. broj izdanih dozvola povećan za trećinu. Iako se početkom godine Nepal pokazao kao glavno tržište s kojeg hrvatskim poslodavcima stižu radnici, BiH se s podacima za travanj vratila na prvo mjesto. U travnju je za radnike iz te susjedne države izdano oko četiri tisuće dozvola pa je ukupan broj za prva četiri mjeseca prešao 14 tisuća dozvola, a 13,7 tisuća za Nepalce. Srbija je s nešto manje od 10 tisuća dozvola treće emitivno tržište za zaposlenike u hrvatskim tvrtkama, a slijede Indija (sedam tisuća), Filipini (pet tisuća) te Sjeverna Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat.
Stanje u BiH
Od nekadašnje nemogućnosti da radnici pronađu posao, situacija na tržištu sada je obrnuta – poslodavci ne mogu naći radnike. Sve je više deficitarnih zanimanja. Pozitivna strana je što to tjera poslodavce da daju veće plaće, a samim tim povećavaju se mogućnosti za nove generacije. Kvalitetna radna snaga sve se manje zadržava u zemlji. Mladi uglavnom odlaze. Za one koji se odluče ostati situacija je drugačija nego prije pet ili deset godina. Na tržištu itekako postoji potreba za njima. Potraga za radnicima pojedinim poslodavcima u BiH postala je sve teža. Gotovo da nema djelatnosti koja nije u problemima. Najteža je situacija bila u građevini, a u prilog tome ide i činjenica kako je u BiH sve više radnika iz Nepala, Bangladeša, Turske… Ništa bolje nije ni u turizmu, trgovini, pa i prometu.
