Dan nakon što su vlasti najavile da će u parlamentarnu proceduru uputiti izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, koje uključuju uredbu o obaveznim minimalnim primanjima, pojavile su se brojne nedoumice. Na prvi pogled, obećanje da od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. nijedan radnik u Federaciji BiH neće primiti plaću manju od 1.200 maraka zvuči ohrabrujuće. Međutim, pitanje je hoće li ove izmjene, koje bi trebale poboljšati položaj radnika, ujedno donijeti i smanjenje broja zaposlenih? Privrednici strahuju od dodatnih nameta, dok vlasti uvjeravaju da ih neće biti.
“Radnicima je važno da više nitko neće primati manje od 1.200 maraka plus dodatke. Za poslodavce je ključno što će neoporezivi dio, koji uključuje topli obrok, prijevoz, te naknadu za učinak i minimalnu plaću, iznositi manje od 28,5 posto, kako je prethodno najavljeno,” izjavio je Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH (SDP).
S druge strane, Udruženje poslodavaca FBiH izražava zabrinutost. “O rasterećenju ovdje ne možemo govoriti, jer nema smanjenja stopa. Minimalna plaća će se opet povećati, što će predstavljati dodatno opterećenje za kompanije,” ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Ovakva obvezujuća uredba opravdava se slabom provedbom uredbe o isplati pomoći poslodavaca, ali i kao privremeno rješenje do donošenja zakona o minimalnoj plaći. “Ne postoji širok konsenzus ni spremnost na odricanje kada je u pitanju isplata pomoći radnicima, a ne vjerujem ni da bi smanjenje doprinosa dovelo do spektakularnog porasta zaposlenosti u Federaciji,” smatra Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP).
Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi provođenje ove uredbe moglo biti problematično. “Ovo je dokaz nefunkcioniranja Ekonomsko-socijalnog vijeća, gdje bi sve strane trebale zajednički donositi odluke koje su provedive. Jednostrano donošenje ovakvih odluka vodi do problema,” ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Željko Šain.
Ekonomski analitičari također sumnjaju u dugoročne efekte. “Radnici će primati veća primanja, ali to neće dovesti do pravih reformi ni poboljšanja poslovnog ambijenta,” naglašava ekonomski analitičar Damir Bećirović.
“Federaciji BiH je potrebna ozbiljna fiskalna reforma kroz zakone, bez privremenih uredbi i dodatnih naknada. Najava ove uredbe sugerira promjenu u strukturi primanja koja može biti konfuzna,” dodaje ekonomski analitičar Igor Gavran.
Na predstojećoj sjednici Zastupničkog doma, krajem ovog mjeseca, predlagač će se suočiti s pitanjem kako će uredba osigurati da sve kompanije isplate ukupni iznos od 1.200 maraka, s obzirom na različite prakse oko toplog obroka i prijevoza.
