Domaće tržište preplavljeno je uvoznim medom, a to potvrđuje i činjenica da su prošlogodišnji proizvodi vrijedni 3,69 milijuna maraka, a domaći pčelari kažu da je i prethodnu godinu obilježili veliki gubici pčelinjih zajednica, niski prinosi i sve teži put do kupaca.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) Bosne i Hercegovine, od siječnja do prosinca prošle godine na naše tržište stiglo je 478.300 kilograma meda, za što je izdvojeno 3,69 milijuna KM.
Uvoz je zabilježio blagi pad jer je godinu ranije na pčelinje zlato iz inozemstva potrošeno 4,57 milijuna KM, kada je na tržište BiH stiglo 621.428 kilograma ovih proizvoda.
Kada je riječ o izvozu meda iz Bosne i Hercegovine, pčelari su na inozemno tržište plasirali gotovo 12.000 kilograma meda vrijednog 344.144 marke, a godinu prije nešto više od 10.000 kilograma za što su naplatili 266.436 KM.
Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Katar, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati. U odnosu na zemlje Bliskog istoka, nešto manje količine išle su na tržišta Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regije, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske.
Predsjednik Udruge pčelara Republike Srpske, Darko Marković, istaknuo je za “Glas” da je 2025. bila još jedna u nizu ispodprosječnih godina za pčelare. Kako je naveo, prinosi su se kretali i do deset kilograma meda po košnici, što se smatra donjom granicom profitabilnosti.
-Bilo je određenih polja s nešto boljim prinosima, ali i onih sa znatno lošijim rezultatima. Osim toga, tijekom zime su zabilježeni veliki uginući pčelinjih zajednica, od 30 do čak 50 posto, zbog čega smo u ovu godinu ušli sa znatno manjim brojem košnica – rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, loša situacija u pčelarstvu utjecala je i na poljoprivredu, prvenstveno voćarstvo, jer su pčele najvažniji oprašivači.
-Uz mrazeve i niske temperature tijekom razdoblja cvjetanja voćaka, dodatni problem bio je i manji broj oprašivača, što je dodatno utjecalo na prinose – rekao je Marković.
Na svjetskom tržištu meda, kako je rekao, problem je veliki broj krivotvorina, jer se procjenjuje da je samo oko trećina meda pravi med.
-Apeliram na potrošače da kupuju med izravno od lokalnih pčelara jer je to najbolje jamstvo kvalitete. Oko dvije trećine meda na policama je lažni proizvod – rekao je Marković.
Dodao je da je cijena kilograma meda u Srpskoj oko 25 maraka, te da domaći med spada u vrhunske proizvode unatoč sve težim klimatskim uvjetima. Marković je također ukazao na problem starenja pčelarske populacije, naglašavajući da je prosječna starost pčelara u određenim udrugama u Srpskoj preko 60 godina.
-Zbog ove situacije, Udruga poseban naglasak stavlja na pomlađivanje. Radimo na projektima kojima želimo motivirati mlade da se uključe u pčelarstvo, ali i približiti važnost pčela široj javnosti, posebno djeci – istaknuo je Marković i dodao da je u samoj udruzi već aktivan značajan broj mlađih pčelara, uključujući i profesionalce.
Uz podršku resornog ministarstva, naglašava Marković, u narednom razdoblju radit će se na edukaciji i promociji pčelarstva te zaštiti domaće proizvodnje.
Pčelar Tomo Vujasin iz Banje Luke rekao je da su klimatske promjene sve izraženije te da je protekla godina bila izuzetno teška za pčelare.
-Bilo je područja, poput područja uz Savu, gdje su bili solidni prinosi, kao i u brdsko-planinskim područjima iznad 500 metara nadmorske visine. Međutim, okolica Banje Luke, gdje su uglavnom stacionarni pčelari, prošla je izuzetno loše i bez dopunske hrane pčele praktički ne bi preživjele – istaknuo je Vujasin.
Ističe da je izostanak bagremove paše dodatno pogoršao situaciju.
-Polja na kojima nema akacija automatski su u problemima. Kvalitetno pčelarstvo više nije moguće bez migracije pčela, a stacionarni pčelinjaci već godinama kontinuirano opadaju – naglasio je Vujasin.
Kada je riječ o prodaji, naglašava da je tržište preplavljeno uvoznim medom sumnjive kvalitete.
-Tržnice su pune jeftinog uvoznog meda, koji košta od 12 do 15 KM i ne može se usporediti s domaćim medom, ali kupci često biraju proizvode na temelju cijene, a ne kvalitete. Danas je lažni med toliko usavršen da ga je teško razlikovati, što dodatno otežava prodaju domaćeg meda – rekao je Vujasin i dodao da med uglavnom prodaje poznanicima, te da je interes za domaćim medom slabiji nego prethodnih godina.
Do prije nekoliko godina, objašnjava, nije imao viška meda, sve što je proizvodio odmah bi prodavao, a sada, kako kaže, ima ga puno na čekanju, što pokazuje da je potražnja smanjena.
-Kriza se također osjeća, ljudi su oprezniji s novcem, a med još uvijek nije osnovna namirnica – zaključuje Vujasin.
