Na području Zeničko-dobojske županije (ZDŽ) u prvoj polovini godine zabilježena su 34 oboljela od bruceloze, što je više nego je iznosio broj prijavljenih slučajeva za cijelu 2022., 2021. ili 2020. godinu. Alarm je to kod stručnjaka, epidemiologa, veterinara, ali i za cijelu zajednicu. Kako ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, bruceloza je najčešće registrirana zoonoza u Federaciji BiH.
Prisutna je u cijeloj BiH, dugi niz godina, u većem ili manjem obimu, tako da možemo govoriti o prisustvu endemskog žarišta koje ima velik javnozdravstveni značaj, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Najveći broj oboljelih na području BiH, Federacije BiH, a i ZDK je bio 2018. godine, kad je proglašena i epidemija na području BiH. Tad je samo u ZDŽ zabilježeno 217 prijavljenih slučajeva, a u FBiH 778. Uvođenjem cijepljenje životinja od 2009. godine broj oboljelih od bruceloze se smanjuje, što prikazuje i grafikon broja prijavljenih slučajeva u ZDŽ i FBiH.
Prema podacima INZ, ispitivanjem zastupljenosti obolijevanja po dobnim skupinama, nailazi se na podatak da je bruceloza prisutna u svim dobnim skupinama, da je najveći broj oboljelih u dobi od 25 do 49 godina (43,7 posto), da je najveći broj oboljelih preko profesionalne izloženosti što odgovara podatku da je bruceloza profesionalno oboljenje.
Međutim, broj oboljelih u ostalim dobnim skupinama sugerira da je značajan put infekcije i konzumacija proizvoda od nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda. Ove činjenice govore o potrebi pojačanog inspekcijskog nadzora i pojačanoj kontroli nad namirnicama animalnog porijekla, upozoravaju stručnjaci.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica još od svog formiranja 2016. ukazuje na prisustvo bruceloze kao značajne bolesti u BiH, te mjerama za njeno otkrivanje, praćenje, dijagnosticiranje i uklanjanje bolesnih životinja na principima jednog zdravlja „One health“. Ovo podrazumijeva suradnju sa vlasnicima/imaocima životinja, veterinarskim organizacijama, epidemiološkim službama, nadležnim ministarstvima i drugim subjektima na poboljšanju stanja po pitanju ove vrlo opasne zoonoze.
– Pojava većeg broja novih slučajeva bruceloze kod ljudi od početka ove 2023. godine na području ZDŽ i FBIH signal je da ponovo ukažemo na ovu zoonozu, bolest od koje obolijevaju i ljudi i životinje, pri čemu su izvori zaraze domaće životinje i proizvodi od njih. Bruceloza ne ugrožava samo zdravlje ljudi i životinja, već i ekonomski status zajednice, stoga je više nego potrebno ponovno ukazati na neophodno poduzimanje mjera na otkrivanju i suzbijanju – kažu iz INZ-a.
Riječ je o zaraznoj bolest iz skupine zoonoza, koju uzrokuju bakterije koje se prvenstveno prenose među životinjama i uzrokuju bolest kod različitih vrsta životinja, s kojih prelaze na ljude (direktni kontakt sa bolesnim životinjama ili indirektno sa proizvodima od oboljelih životinja koji u procesu proizvodnje nisu dovoljno termički obrađene).
Veterinarski zavod INZ-a je kao preduvjet za kontrolu prije svega bruceloze, ali i drugih zaraznih bolesti s ciljem poboljšanja pružanja usluga dijagnostičkih ispitivanja, osposobio laboratorije veterinarskog zavoda, kako u pogledu materijalno-tehničkih sredstava, tako i na kompetenciji kadrova, te su osposobljene su za provođenje akreditiranih metoda dijagnostike za ovu bolest.
Neke od mjera zaštite farmera jeste da imaju zaštitnu opremu (gumene rukavice, pregače, čizme, maske, naočale) pri manipulaciji sa tjelesnim izlučevinama i animalnim otpadom, dok se konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda treba vršiti samo nakon termički obrađenog mlijeka, odnosno nakon njegove pasterizacije. Kako se navodi, bolest ima ozbiljne posljedice za javno zdravlje, kako po zdravlje ljudi, tako i po privredu zemlje, zbog čega je potrebno naglasiti važnost aktivnijeg nadzora nad ovom bolesti, kao i implementaciju mjera na sprečavanju faktora rizika.
Prvi pokazatelji da su životinje zaražene brucelozom su pobačaji kod ženskih ili upale testisa kod muških jedinki. Znakovi bolesti su nespecifični i teško se utvrđuju na osnovu kliničke slike. Jedina pouzdana dijagnoza ove bolesti kod životinja jeste laboratorijski /serološki pregled krvnog seruma životinja sa ugroženih područja (pojava pobačaja ili utvrđeni slučajevi oboljenja kod ljudi). Vlasnici/imaoci životinja dužni su obavijestiti/prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja životinja na posjedu nadležnoj veterinarskoj organizaciji/stanici, a obavezna je i prijava svakog pobačaja kod životinja.
Širenje bruceloze se može spriječiti vakcinacijom ovaca i koza (novorođenih životinja), za proizvodnju mlijeka i mesa koristiti samo zdrave pregledane životinje sa urednim nalazom na brucelozu, te koristiti proizvode životinjskog porijekla (mlijeko, prerađevine od mlijeka, meso, mesne prerađevine i dr.) samo ako su od životinja koje su pregledane na brucelozu i imaju uredan nalaz, a kod malih preživara one koje su CIJEPLJENE.
Životinje kod kojih se utvrdi bruceloza treba izdvojiti i o daljem postupku sa njima surađivati s veterinarskom stanicom i veterinarskom inspekcijom. Mjesto gdje su boravile zaražene životinje treba dezinficirati kao i mjesto gdje su pobacile. Ljudi koji kontaktiraju sa životinjama trebaju povesti računa o osobnoj higijeni (pranje ruku i dezinfekcija, pranje i promjena radne odjeće, obuće i pranje).
Da bi se smanjio rizik da se oboli od bruceloze, vlasnici/imaoci životinja trebaju redovno provoditi zoohigijenske i zootehničke mjere – mjere biosigurnosti, kod izbora namirnica animalnog porijekla koristiti samo one koje su proizvedene od životinja koje su zdrave i pregledane na brucelozu, kod svake sumnje da to nije slučaj namirnice koristiti tek poslije termičke obrade ili ne nabavljati takve namirnice, jer se termičkom obradom mesa i mlijeka (pečenje i kuhanje) se uništavaju bakterije, te voditi računa o mjerama lične higijene (pranje ruku), a ljudi koji rade sa i oko životinja posebno još i korištenje radne odjeće i obuće, po potrebi i maske.
U INZ-u smatraju da je razlog narušavanja epizootiološke situacije nekontinuirana vakcinacija malih preživara (ovce i koze), te nedovoljan iznos financijskih sredstava za provođenje javno-veterinarskih mjera, kako na državnom i federalnom, tako i na kantonalnom nivou. Sve navedeno je direktno uticalo na smanjenje broja pregledanih i cijepljenih životinja (što je povećalo rizik za pojavu bruceloze kod životinja).
Smanjenje “pažnje” sudionika u lancu suzbijanja ove bolesti, počev od vlasnika/imaoca životinja koji su zanemarili primjenu biosigurnosnih mjera u uzgojima životinja, trgovanje životinjama bez prethodno utvrđenog statusa po pitanju bruceloze, ali i drugih bolesti, preko institucija koje treba da planiraju i financiraju mjere na praćenju i suzbijanju ove bolesti, kašnjenje sa nabavkom i isporukom vakcine, nedostatak potrošnog materijala za uzimanje uzoraka i laboratorijske pretrage.
U prvih šest mjeseci ove godine epizootiološki laboratorij veterinarskog zavoda INZ provođenjem dijagnostičkih analiza utvrdio je 54 oboljele životinja od bruceloze i to: 34 ovce, 6 koza, 14 bikova – junadi, sa tendencijom rasta. Dok je kod ljudi za isti period prijavljeno 34 oboljela od bruceloze, što predstavlja porast oboljenja kod ljudi i životinja u odnosu na prethodne godine, dodatno, dio uzoraka za pregled na brucelozu završi i u drugim veterinarskim zavodima i privatnim laboratorijima, što znači da je mogući broj oboljelih na području ZDŽ i znatno veći, priopćeno je iz INZ-a.
