Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch mreža pozvali su Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da odbaci izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji s Hrvatskom, upozoravajući da se radi o štetnom projektu koji se usvaja po hitnom postupku, bez javnih rasprava i s ozbiljnim pravnim i financijskim rizicima za BiH.
„Jasno je da se jedna od ključnih odluka o budućnosti energetskog sektora u Bosni i Hercegovini donosi na brzinu, pod ogromnim političkim pritiskom fosilnog lobija američke administracije, uz potpuno ignoriranje zakona Bosne i Hercegovine“, kaže Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u Bosni i Hercegovini.
„Da se poštovao Zakon o koncesijama, ova američka tvrtka bez ikakvih referenci ne bi mogla dobiti posao jer nema iskustva u ovom sektoru. Prijedlog zakona preskače sva ključna pitanja i ostavlja ih naknadnom dogovoru između vlade Federacije i američkih tvrtki. Politički osjetljiv projekt predan je nesposobnoj tvrtki bez ikakvih obveza prema Bosni i Hercegovini“, zaključuje Kreševljaković.
“Federalna vlada govori o privatnom investitoru kao da će Bosna i Hercegovina dobiti ovaj plinovod besplatno. Ali to ne funkcionira tako. Na ovaj ili onaj način, kroz visoke račune za energiju, jamstva za kredite ili ugovore o plaćanju najma kapaciteta na temelju “prazno za prazno”, javnost u Federaciji Bosne i Hercegovine na kraju će platiti troškove ovog projekta. Koliko sve to košta? Koliko to zapravo košta, nitko još ne zna, jer će se cijena i uvjeti dogovarati iza zatvorenih vrata bez odobrenja Parlamenta”, kaže Pippa Gallop iz mreže Bankwatch.
“Niska ovisnost Bosne i Hercegovine o uvozu plina trebala bi se smatrati prednošću. Trenutno promatramo novu energetsku krizu u svijetu i nekontrolirano visoke cijene električne energije i grijanja zbog nje uvezenog plina. Bosna i Hercegovina trebala bi učiti iz primjera bogatih zemalja EU koje pokušavaju osloboditi se ovisnosti o uvoznom plinu poticanjem obnovljivih izvora energije i elektrifikacije, a ne ponavljati njihove skupe pogreške”, nastavlja Gallop.
“Izjave predstavnika političkih stranaka, nakon glasovanja u Zastupničkom domu, dokazuju da je podrška plinovodu utemeljena na populizmu i površnom pogledu na geopolitiku, a ne na zakonitosti, razumijevanju dugoročnog održivog razvoja energetskog sektora i kvalitetnom ponuđenom rješenju”, kaže Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
“Svakodnevno svjedočimo činjenici da sadašnja američka administracija nije ništa pokazala da joj se može vjerovati. Usvajanje ovog zakona dovest će Bosnu i Hercegovinu u položaj podložne kolonije, čija će energetska sigurnost i suverenitet ovisiti o hirovima jednog čovjeka i njegovoj radikalnoj politici. Iskreno se nadamo da će izaslanici u Domu pronaći hrabrosti zaštititi interese građana Bosne i Hercegovine i da neće dopustiti da Trump trguje uslugama sa svojim lakejima na štetu građana Bosne i Hercegovine”, zaključuje Žiško.
Podsjećamo da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije usvojio predložene izmjene Zakona 8. travnja, dok je sjednica Doma naroda zakazana za 15. travnja.
