U pola godine u BIH je uvezeno oko 7.664.594 kg luka, što su, kao i prethodnih godina, ogromne količine koje dolaze na naše tržište, a koje, prema riječima poljoprivrednika, potpuno ugrožavaju domaću proizvodnju.
Prema podacima Uprave za neizravne poreze (UNO) BIH, uvezeno je oko 118.333 kg češnjaka, luka i poriluka manje nego u istom razdoblju prošle godine. Tada je uvezeno 7.782.927,83 kg luka, ukupne vrijednosti 9.034.063,70 KM.
“U šest mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 281.440 kg luka, čija je vrijednost iznosila 273.452,10 KM, dok je prošle godine u istom razdoblju izvezeno 105.339 kg luka u vrijednosti od 165.706,86 KM”, naveli su iz UNO BIH.
Najveće količine luka, dodaju, uvezene su iz Nizozemske i Srbije.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a, rekao je za “Nezavisne novine” da je to još jedan pokazatelj da smo uvozno orijentirani kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja i da je to nešto što stvarno ugrožava domaću proizvodnju.
“Ljudi se izgube u planiranju i odlučivanju čime i kojom vrstom proizvodnje se baviti. Uzaludne su subvencije koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, u smislu da bi se mogle povećati zasijane površine, kada uvijek imamo ovaj problem s plasmanom, jer te dampinške cijene i proizvodi koji ulaze u BIH bez ikakvih ograničenja stvaraju zbunjenost među poljoprivrednim proizvođačima, pa ljudi gube svaki poticaj da se bave tom proizvodnjom”, istaknuo je Marinković.
Kako kaže, iz tog razloga im pada proizvodnja, a s druge strane, prerađivači ili tržište traže tu vrstu proizvoda.
„Onda uvoznici to opravdavaju nedostatkom domaćih sirovina, a zapravo geneza ide obrnutim putem, tj. prekomjerni uvoz uzrokovao je pad domaće proizvodnje, što onda stvara prostor za nove proizvode i to su takozvane uzročno-posljedične veze koje imamo u poljoprivredi i koje narušavaju našu domaću poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Marinković.
A Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, ističe za „Nezavisne“ da ova situacija postoji godinama.
„Nema promjene dok država to ne prozre i dok sustavno ne počne raditi na zaštiti domaće proizvodnje i poljoprivrednika. Do tada nam nema pomoći. Je li uopće normalno razmišljati o uvozu luka, a kamoli to raditi u zemlji koja može proizvesti sve što joj treba kada je u pitanju hrana i poljoprivredna proizvodnja, i zadovoljiti godišnje potrebe. Sada smo pali ispod 20 posto te proizvodnje, a sve ostalo uvozimo“, naglasio je Bićo.
Prema njegovim riječima, „nije krivnja poljoprivrednika, već države koja neće sustavno regulirati to područje“.
„Uvozimo ono što može uspjeti u svakom dijelu zemlje“, dodao je.
