Koordinacija sindikata obrazovanja HNŽ-a pozvala je u ponedjeljak županijsku vladu na pregovore i na rješavanje problema prosvjetnih radnika kako bi se izbjegao generalni štrajk.

‘U nekoliko prethodnih dana Vlada HNŽ-a se bavi pisanjem priopćenja i obesmišljavanjem štrajka uposlenih u obrazovanju, umjesto da napore ulože u rješavanje ovog problema i spriječe generalni štrajk. Navode kako dijaloga nema, jer mi ne prihvaćamo činjenice i stvarnu argumentaciju. Ponavljaju, po tko zna koji put, kako nije dovedeno u pitanje nijedno pravo sadržano u kolektivnim ugovorima, iako smo to više puta demantirali navodeći konkretne primjere, npr. sistematski pregled kojeg su uposleni u srednjim školama posljednji put obavili 2010. godine, a u Kolektivnom ugovoru stoji da će se obavljati svake tri godine, ili iznos toplog obroka koji po Kolektivnom ugovoru iznosi 1 posto od prosječne plaće isplaćene u FBiH, a oni su donijeli odluku za cijelu 2024. godinu i zaustavili taj iznos na 12,80 KM”, navode, uz ostalo, iz Koordinacije sindikata obrazovanja HNŽ-a.

Ističu i kako je nemoguće da povećanje u iznosu od 2,5 posto koje je dobio jedan dio uposlenih u osnovnim školama te 5 posto uposleni u srednjim školama, u konačnici iznosi 24,1 milijun.

Dodaju i da visinu svojih plaća nikada nisu zatajili, no da su iz Vlade naveli iznose na koje nije odbijen porez na dobit (nakon tog odbitka plaća nastavnika iznosi 1.333,2 KM, a plaća srednjoškolskog profesora 1.432,4 KM).

Kao jednu od nejasnoća u vladinom priopćenju navode i podatak da na plaće radnika u obrazovnim ustanovama odlazi 35 posto proračuna, ”a znamo da na sve uposlene koji plaće primaju iz proračuna odlazi nepunih 50 posto pa je, prema tome, 15 posto iznos koji dobije oko 2.500 ostalih proračunskih korisnika”.

Istaknuli su i to kako je izdvajanje iz proračuna za plaće 2009. godine bilo 64 posto, a za 2024. je planirano 44 posto, dakle, kako kažu, 20 posto manje.

”Smatramo da smo više puta ponovili snažne argumente i da ne smatramo iskrenim i realnim dijalog u kojem će nam se ponavljati kako novca nema, a mi to šutke prihvaćati, jer ne možemo prihvatiti da u svakoj županiji ima novca za povećanje plaća ili isplatu pomoći po Odluci Vlade F BiH, a samo u našoj nema”, napominju u Koordinaciji.

Vladi HNŽ-a poručuju na kraju kako žele razgovarati i pregovarati, a ako ni tada ne dođe do dogovora, o daljim aktivnostima članstvo sindikata izjasnit će se putem ankete.

Koordinacija sindikata obrazovanja HNŽ-a pozvala je u ponedjeljak županijsku vladu na pregovore i na rješavanje problema prosvjetnih radnika kako bi se izbjegao generalni štrajk.

‘U nekoliko prethodnih dana Vlada HNŽ-a se bavi pisanjem priopćenja i obesmišljavanjem štrajka uposlenih u obrazovanju, umjesto da napore ulože u rješavanje ovog problema i spriječe generalni štrajk. Navode kako dijaloga nema, jer mi ne prihvaćamo činjenice i stvarnu argumentaciju. Ponavljaju, po tko zna koji put, kako nije dovedeno u pitanje nijedno pravo sadržano u kolektivnim ugovorima, iako smo to više puta demantirali navodeći konkretne primjere, npr. sistematski pregled kojeg su uposleni u srednjim školama posljednji put obavili 2010. godine, a u Kolektivnom ugovoru stoji da će se obavljati svake tri godine, ili iznos toplog obroka koji po Kolektivnom ugovoru iznosi 1 posto od prosječne plaće isplaćene u FBiH, a oni su donijeli odluku za cijelu 2024. godinu i zaustavili taj iznos na 12,80 KM”, navode, uz ostalo, iz Koordinacije sindikata obrazovanja HNŽ-a.

Ističu i kako je nemoguće da povećanje u iznosu od 2,5 posto koje je dobio jedan dio uposlenih u osnovnim školama te 5 posto uposleni u srednjim školama, u konačnici iznosi 24,1 milijun.

Dodaju i da visinu svojih plaća nikada nisu zatajili, no da su iz Vlade naveli iznose na koje nije odbijen porez na dobit (nakon tog odbitka plaća nastavnika iznosi 1.333,2 KM, a plaća srednjoškolskog profesora 1.432,4 KM).

Kao jednu od nejasnoća u vladinom priopćenju navode i podatak da na plaće radnika u obrazovnim ustanovama odlazi 35 posto proračuna, ”a znamo da na sve uposlene koji plaće primaju iz proračuna odlazi nepunih 50 posto pa je, prema tome, 15 posto iznos koji dobije oko 2.500 ostalih proračunskih korisnika”.

Istaknuli su i to kako je izdvajanje iz proračuna za plaće 2009. godine bilo 64 posto, a za 2024. je planirano 44 posto, dakle, kako kažu, 20 posto manje.

”Smatramo da smo više puta ponovili snažne argumente i da ne smatramo iskrenim i realnim dijalog u kojem će nam se ponavljati kako novca nema, a mi to šutke prihvaćati, jer ne možemo prihvatiti da u svakoj županiji ima novca za povećanje plaća ili isplatu pomoći po Odluci Vlade F BiH, a samo u našoj nema”, napominju u Koordinaciji.

Vladi HNŽ-a poručuju na kraju kako žele razgovarati i pregovarati, a ako ni tada ne dođe do dogovora, o daljim aktivnostima članstvo sindikata izjasnit će se putem ankete.