Više cijene, produženi rokovi isporuke te povećan broj prodanih hibridnih automobila ponajviše su obilježili tržište automobila u Bosni i Hercegovini u 2022. godini.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH u 2022. godini u BiH je ukupno uvezeno 55.224 automobila, od čega 8.891 novi automobil te 46.333 polovnih. Ukupna vrijednost uvezenih automobila je oko 800 milijuna maraka.
U odnosu na prethodne dvije godine radi se o povećanju (2021. godine uvezeno je 54.882, a 2020. godine 40.963 automobila), ali brojke su i dalje daleko od rekordne 2018. godine kada je uvezeno 76.357 automobila.
Oporavak tržišta
Glavni urednik portala „ProAuto“ i stručnjak za tržište automobilima Almir Grebović u razgovoru za Fenu naveo je kako je u Europi u zadnja dva kvartala došlo do povećanja prodaje na tržištu automobila, ali na domaćem tržištu ne vladaju ista pravila.
– Iako kod nas postoji neki blagi trend rasta, on ne ovisi o nekakvim posebnim ekonomskim kretanjima i to je zapravo slučajnost. Jednostavno je došlo vrijeme za isporuku automobila koji su bili naručeni prije godinu dana. Ako je kod nas povećana prodaja auta za 50 ili 100, to ništa pretjerano ne znači – kazao je Grebović.
On je podsjetio da je zadnje dvije godine na globalnom tržištu došlo do poremećaja lanaca opskrbe, a iako stanje i dalje nije vraćeno u normalu, tržište automobilima pokazuje znakove oporavka. BiH se nalazi u dodatno nepovoljnom položaju, jer smo mi posljednji u lancu isporuke.
– Tržište automobilima bilo je uvelike pogođeno pandemijom koronavirusa, ali možemo reći da se oporavilo iako su ti lanci opskrbe i dalje poremećeni, posebice ako znamo da u Kini i dalje vlada korona. Kinezi su veliki opskrbljivači elektronskim komponentama, najvećim dijelom baterijama za električne automobile, te oni nisu u potpunosti još sredili svoju situaciju kada je u pitanju njihova autoindustrija – izjavio je glavni urednik portala „ProAuto“.
Poskupljenje rabljenih automobila
Što se tiče domaćeg tržišta automobila, u BiH se i dalje primarno prodaju rabljena vozila.
– Kod nas je uvijek vladala veća potražnja za rabljenim automobilima nego za novim jer znamo da je u nas lošija ekonomska situacija. Omjer prodanih novih i rabljenih vozila je 1:5, a taj omjer je ranije znao biti i nepovoljniji, prije par godina smo na jedan nov automobil imali osam prodanih rabljenih – dodao je Grebović.
Proteklu godinu obilježio je značajan porast cijena rabljenih vozila koja se sada skuplja i do 30 posto:
– Vrlo je jednostavan razlog za ta poskupljenja, a to je kašnjenje u isporukama. Danas da se odlučite uzeti novi automobil, čekat će te ga najmanje 12 mjeseci, a vrlo vjerojatno i više. Većini ljudi se ne isplati čekati novi automobil, onda se ti ljudi odluče za polovan automobil i to je razlog zašto je u čitavoj Europi narasla cijena polovnih automobila.
Bh. građani mahom traže jeftinije opcije na tržištu, međutim ima onih kojima cijene ne znače previše, pa su tako u 2022. godini uvezeni neki luksuzni automobili kakvih se ne bi postidjeli ni stanovnici bogatijih zemalja.
Tako se jedan ljubitelj automobila iz BiH prošle godine počastio Ferrarijem F8 Tributo za koji je morao uštedjeti 412.268 maraka. Uvezeni su, među ostalim, i Lamborghini Urus 636 vrijedan 412.268 maraka, Porsche 911 Turbo S vrijedan 339.529 maraka te Mercedes-Maybach S 580 4matic vrijedan 334.842 marke.
Novi benzinci, rabljeni dizelaši
Kada su u pitanju „normalni” automobili, stanovnici BiH i dalje najviše povjerenja imaju u njemačke automobile, po mogućnosti dizelaše.
– Ljudi u BiH najviše vole dizelaše i najviše vole Volkswagen, a poslije toga Škodu. Ovdje i dalje vlada mišljenje da su njemački automobili najkvalitetniji, najmanje kvarljivi i da pružaju najviše za uložena sredstva. Doduše, danas u industriji imamo velika okrupnjavanja tako da to sve više gubi na značaju. Na prmijer, Opel Astra i Peugeot 308 su praktički isti automobili – naglašava Grebović.
U 2022. godini u BiH, što se tiče novih automobila, najviše je prodano Škoda (1.377), Volkswagena (995) i Toyota (790). Kad su u pitanju modeli, najprodavaniji su bili Škoda Octavia (466), Hyundai Tucson (316) i Dacia Sandero (287).
– Kada govorimo o novim autima, ljudi uvelike prelaze na benzince i slika tog dijela tržišta se uvelike izmijenila. O čemu se radi? Dizelaši su postali puno skuplji i velikom dinamikom oni nestaju iz ponude određenih proizvođača. Kada uzmete dizelaša i benzinca, i kada govorimo o uobičajenim putničkim automobilima, dizelaš dođe skuplji za pet ili deset tisuća, to je već puno i ne može se taj iznos nadoknaditi za vrijeme radnog vijeka auta. Ljudi iz toga razloga najviše opredjeljuju za benzinca kada kupuju novi automobil – istaknuo je.
S druge strane, kada su u pitanju polovni automobili, udio dizelaša je 80 posto.
– Dizeli manje troše, manje se kvare i puno ih je jeftinije održavati, tako da ljudi kroz neki povijesni background imaju više pouzdanja u dizele – ustvrdio je Grebović.
Hibridi kucaju na vrata
U novije vrijeme proizvođači automobila sve se više okreću hibridnim i električnim automobilima, a povećava se njihov broj i na bh. ulicama, iako je njihov udio u odnosu na vozila s unutarnjim izgaranjem i dalje zanemariv.
U 2022. godini u BiH je uvezeno 68 električnih automobila te 610 hibrida.
– U posljednjih nekoliko mjesec naglo se povećala prodaja hibridnih automobila, koje možemo podijeliti u više kategorija, a najviše se povećao broj osnovnih ili tzv. „mild hibrida“. Ponude određenih ponuđača, pokraj benzinaca i dizelaša, sve se više svode na hibridne automobila – naveo je Grebović.
On smatra da oni nemaju neku pretjeranu prednost u odnosu na klasične automobile s unutarnjim sagorijevanjem.
– Oni nemaju nekakve strašne prednosti, ako govorimo iz perspektive jednog Bosanca ili Hercegovca. Puno su skuplji, a jedina veća prednost im je ta ekološka strana, jer današnji europski standardi sve više povećavaju te standarde i norme i onda se proizvođači prilagođavaju tome – zaključio je Grebović.
