Mlada govedina, poznata kao baby beef, bila je jedan od najprofitabilnijih izvoznih proizvoda bivše Jugoslavije, a dio je dolazio iz BiH i Agrokomerca iz Velike Kladuše. Danas, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, BiH ima godišnju preferencijalnu kvotu od 1500 tona za EU, ali i dalje ne može izvoziti crveno meso u Uniju.
Prema tekstu časopisa Biznis i financije, koji je prenio N1 Srbija, baby beef je bilo meso 12 do 18 mjeseci starih junadi, tovljenih kukuruznom silažom, lucernom i koncentratima, bez hormona rasta. Proizvodile su ga velike tvornice s vlastitim poljima, farmama i klaonicama, među kojima su PIK Bečej, PKB Beograd, Belje iz Baranje, Servo Mihalj iz Zrenjanina i Agrokomerc iz Velike Kladuše.
Najveći kupac bila je Italija, a važna tržišta bila su i Francuska, Velika Britanija, Zapadna Njemačka i Grčka. Prema jugoslavenskoj statistici vanjske trgovine koju je časopis naveo, izvoz u zapadnu Europu početkom 1970-ih donosio je od oko 80 do više od 100 milijuna dolara godišnje.
Godine 1970. Jugoslavija je bila prva socijalistička zemlja koja je potpisala trgovinski sporazum s tadašnjom Europskom ekonomskom zajednicom (EEZ). Već 1974. EEZ je zabranio uvoz govedine i teletine iz trećih zemalja zbog vlastitih viškova, pa je jugoslavensko meso preusmjereno u Sovjetski Savez i arapske zemlje, uz znatno niže devizne prihode.
Sporazumom o suradnji iz 1980. Jugoslavija je dobila trajnu kvotu za mladu govedinu s nižim carinama, od gotovo 35.000 tona godišnje. Rekordna godina bila je 1990., kada je zapadnoj Europi prodano oko 54.000 tona. Oko 30.000 tona došlo je iz Srbije, a ostatak iz Hrvatske i BiH.
Rat i raspad Jugoslavije zatvorili su ili privatizirali velike tvornice, a tržište su preuzeli proizvođači iz Argentine, Brazila, Irske i Poljske.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU propisuje da se na uvoz mlade govedine podrijetlom iz BiH u Uniju plaća 20 posto redovne carine, unutar godišnje kvote od 1.500 tona u neto težini polovice govedine. EU je ukinula carine za ostale poljoprivredne proizvode iz BiH, s iznimkama poput mlade govedine, šećera, ribe i vina.
Problem je što Bosna i Hercegovina još nije ispunila veterinarske uvjete za izvoz crvenog mesa u EU. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ured za veterinarstvo BiH ranije su od Europske komisije tražili misiju koja bi odobrila izvoz govedine, ovčetine i kozjeg mesa, ali odobrenje nije stiglo. Dragan Mekić iz pregovaračkog tima BiH ove je godine rekao da u pregovorima o novim kvotama za BiH za mladu govedinu neće ništa tražiti, “jer još nisu ispunjeni veterinarski standardi za izvoz govedine”.
Prošle godine, BiH je izvezla meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 140,25 milijuna KM, uglavnom u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, a u praksi se izvoz u EU svodi gotovo isključivo na piletinu. Ni taj izvoz nije bez problema: EU je ove godine zabranila uvoz pilećeg mesa iz Bosne i Hercegovine zbog ptičje gripe, a zabrana je ukinuta 30. lipnja.
