Konstituiranjem županijskih skupština počinje i jedna od najvažnijih postizbornih bitaka – izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. O njegovu sastavu ovisit će izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, ali i potvrda nove Vlade, piše Večernji list BiH.
Prema podacima o potvrđenim rezultatima i nacionalnim izjašnjenjima zastupnika napravili smo simulaciju izbora izaslanika za federalni Dom naroda računajući da će stranke sa sadašnjim zastupnicima dobiti određeni broj izaslanika. Nije međutim isključeno da će se stvari mijenjati te eventualno doći do promjene dresa ili pak okrupnjavanja pojedinih klubova. Svejedno izračun pokazuje da se tri stranke posebno se izdvajaju: HDZ BiH, SDA i SDP BiH. HDZ BiH ima najjaču pojedinačnu poziciju u hrvatskom klubu, SDA dominira bošnjačkim, dok SDP raspolaže značajnim brojem izaslanika u srpskom klubu i Klubu Ostalih. Njihovi odnosi zato će biti važniji od samih stranačkih rezultata u pojedinim županijama.
U bošnjačkom klubu SDA prema projekciji ima 15 od 23 mjesta. SDP ima dva, a NES, SBiH i NiP po jedno. Tri mjesta ostaju otvorena zbog jednakog broja glasova. Takav omjer SDA-u daje vrlo snažnu poziciju i čini ga nezaobilaznim sugovornikom u svakom dogovoru o federalnoj vlasti.
U hrvatskom klubu HDZ BiH ima 15 izaslanika, HDZ 1990 i HRS, odnosno njihova koalicija tri, a po jedno mjesto pripada SDA-u, BNS-u, SDP-u i HNP-u. Jedan mandat iz USŽ-a ostaje neodlučen. HDZ BiH je, dakle, uvjerljivo najzastupljenija pojedinačna stranka, a bez njegova sudjelovanja teško je zamisliti dogovor koji bi imao stabilnu potporu hrvatskog kluba.
Ipak, posebno će se pratiti raspored u srpskom klubu i Klubu Ostalih. U prvome SDP prema projekciji ima osam mjesta, DF/GS tri, HDZ BiH i SNSD-SP-SPS po dva, dok Naša stranka, SNS FBiH i SNP FBiH imaju po jedno. Pet mandata ostaje neodlučeno između nekoliko opcija. U Klubu Ostalih SDP ima tri izaslanika, Laburisti i Naša stranka po jednog, a šest mjesta još je otvoreno I događat će se okrupnjavanja.
Upravo bi takav raspored SDP-u mogao dati važnu ulogu u pregovorima. Stranka ima zastupljenost u sva četiri nacionalna kluba, a osobito je značajna njezina pozicija među Srbima i Ostalima. HDZ BiH i SDA imaju snažno uporište u hrvatskom, odnosno bošnjačkom klubu, ali za širu parlamentarnu konstrukciju bit će im potrebni i partneri iz drugih klubova. Bez SDP-a dogovor nije nužno nemoguć, no put do većine bio bi znatno teži, a prostor za političke blokade veći.
Takav raspored snaga važan je i izvan Federacije. Na državnoj razini u Predsjedništvu BiH sjedi Denis Bećirović, dok je SNSD Milorada Dodika ključni politički čimbenik iz Republike Srpske. Zato će se pri formiranju federalne vlasti gledati i na to kakav će odnos imati njezini budući partneri s državnom razinom. Suradnja HDZ-a BiH, SDA i SDP-a u Federaciji mogla bi biti važna i za odnose unutar institucija BiH, premda će se stvarni obujam te suradnje vidjeti tek nakon izbora izaslanika I pregovora. Valja reći kako SDA-ovi dužnosnici za sada preferiraju koaliciju bez SDP-a, prigrlivši sa SBiH-om I DF-om.
Zanimljiv je i propušteni prostor za dodatni utjecaj hrvatskih stranaka u većinski hrvatskim županijama. Ponajprije se to odnosi na HDZ BiH, koji je mogao više pozornosti posvetiti izboru zastupnika Srba, Bošnjaka i Ostalih u tim skupštinama.
