Preboljela sam covid-19 u vrijeme epidemije, 2020. godine. U tih desetak dana osjećala sam se kao da sam u nekoj drugoj dimenziji, kao da lebdim. Nisam ni jela, ni pila, ni išla na WC. Ne sjećam se ničega iz tog perioda, kao da sam bila u snu. Otada imam posljedice kao što su stalni umor, dekoncentracija, zaboravljivost, bitno mi se smanjio fond riječi, ne ide mi se van, nesigurna sam na nogama… Na televiziji sam gledala emisiju na temu sindroma kroničnog umora. Tada sam prvi put čula za tu dijagnozu i prepoznala sam se u 90 posto simptoma. U toj emisiji kao terapija spominjali su se imunomodulatori, primjerice imunoglobulin. S obzirom na to da imam 78 godina, moja obiteljska liječnica moje tegobe pripisuje godinama. Istina, poslala me na pretrage i specijalističke preglede prije tri-četiri godine, ali bez nekog rezultata. Nitko nije prepoznao uzrok kroničnog umora. Zanima me koji bi specijalist bio nadležan za moj problem: neurolog, endokrinolog, imunolog ili netko drugi? Koje bih pretrage, primjerice krvi, trebala prvo napraviti kako bi se vidjelo u kojem smjeru krenuti dalje? Želim naglasiti da imam volju, želju i interes za svoje hobije i poslove, nisam depresivna, ali nemam snage ni za što. Ni godine mi nisu teret i nikada ih nisam doživljavala kao ograničenje. Što i kako dalje?
Odgovara dr. Milan Mazalin, spec. opće medicine, Zagreb
Zdravstvene emisije i članci svakako su korisni jer nas mogu potaknuti da obratimo pozornost na simptome i potražimo pomoć. No, kada slušamo o nekoj bolesti, lako se prepoznamo u nizu njezinih simptoma, iako oni sami po sebi nisu specifični samo za tu bolest. Zato takve sadržaje treba shvatiti kao poticaj za razgovor s liječnikom, a ne kao osnovu za postavljanje vlastite dijagnoze. U vašem slučaju emisija je potaknula pitanje koje vrijedi ponovno istražiti. Opisane tegobe ne bih automatski pripisao godinama, ali ih treba uzeti kao bitan podatak u procjeni zdravstvenog stanja pacijenta.
S obzirom na to da su se tegobe pojavile nakon covida-19 i traju godinama, svakako bih razmotrio mogućnost postcovid sindroma, a među mogućim dijagnozama je i sindrom kroničnog umora. S obzirom na smetnje pamćenja, teško pronalaženje riječi i nesigurnost pri hodu, preporučio bih pregled neurologa, a kao prvi korak predložio bih internista koji ima iskustva s tegobama postcovida. Endokrinolog bi bio potreban ako nalazi ukažu na poremećaj štitnjače ili druge hormonalne probleme, dok imunolog nije prvi specijalist kojem bih se obratio. Prije pregleda možete napraviti osnovne krvne pretrage: kompletnu krvnu sliku, CRP i SE, šećer i HbA1c, TSH i fT4, bubrežne i jetrene nalaze, elektrolite, željezo i feritin, vitamin B12, folat, vitamin D i CK. Što se tiče imunoglobulina, oni nisu standardna terapija za kronični umor ili postcovid sindrom i ne bih ih preporučio bez jasno utvrđenog razloga za takvo liječenje. Budući da je prije covida vaše stanje bilo bitno bolje, a nakon bolesti je došlo do trajne i velike promjene, opravdano je ponovno istražiti uzrok, piše Jutarnji. hr.
