Vršitelj dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Louis Crishock poslao je glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i članicama Vijeća sigurnosti UN-a izvješće o situaciji u Bosni i Hercegovini, u kojem je posebno upozorio na institucionalne opstrukcije i političke aktivnosti vlasti Republike Srpske.
Izvješće, u posjedu Federalne televizije, obuhvaća razdoblje od 16. travnja do 15. listopada 2026., a Vijeće sigurnosti UN-a raspravljat će o njemu 30. listopada.
Na istoj sjednici članice Vijeća sigurnosti trebale bi glasati o rezoluciji kojom se produljuje mandat mirovne misije Europske unije u Bosni i Hercegovini, EUFOR Althea, za još godinu dana.
Crishock neće nazočiti sjednici saslušanju.
U izvješću se navodi da su izravni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, koji su izraženi početkom 2025., bili manje intenzivni tijekom posljednjih šest mjeseci.
Međutim, upozorava se da su se institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika nastavile, prvenstveno od strane vlasti Republike Srpske.
Prema Crishocku, funkcioniranje državnih institucija otežano je blokadama u Vijeću ministara BiH i parlamentarnim tijelima.
Takve akcije rezultirale su ograničenim zakonodavnim aktivnostima, kašnjenjima u imenovanjima i osiguravanju financijskih sredstava te problemima s popunjavanjem pozicija u institucijama.
Posebno je vrijedno napomenuti da vlasti Republike Srpske i dalje ignoriraju odluke pravosudnih institucija na državnoj razini, uključujući i obvezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje se odnose na državnu imovinu.
“Ove trajne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost ispunjavanja zakonskih obveza i usporavaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj, podržavaju scenarij de facto razdvajanja”, navodi se u izvješću.
Crishock je također upozorio da tijekom izvještajnog razdoblja nije postignut napredak u provedbi programa “5+2”, koji predstavlja okvir za ispunjavanje preostalih uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Među najvažnijim neriješenim pitanjima ostaju državna i vojna imovina, osiguranje stabilnog i predvidljivog financiranja institucija Bosne i Hercegovine te donošenje zakona potrebnih za nastavak europskih integracija.
Izbori su održani bez većih tehničkih problema, ali uz političke podjela.
Značajan dio izvješća posvećen je općim izborima održanim 4. listopada 2026.
Nove izborne tehnologije, uključujući elektroničku identifikaciju birača i uređaje za skeniranje glasačkih listića, prvi put su korištene na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine tijekom izbora.
Prema izvješću, sustav je funkcionirao bez većih poteškoća, omogućio je bržu objavu preliminarnih rezultata i doprinio transparentnosti izbornog procesa.
Stopa uspjeha biometrijske identifikacije birača premašila je 97 posto, dok su naknadna ručna brojanja pokazala samo neznatna odstupanja od elektronički zabilježenih rezultata.
Oko 1,4 milijuna birača od ukupno 3,4 milijuna registriranih birača glasalo je na oko 5200 redovnih biračkih mjesta.
Izlaznost je bila 42,02 posto, što predstavlja značajan pad u odnosu na opće izbore 2022. godine, kada je glasalo 50,43 posto birača.
Međunarodni i domaći promatrači pozitivno su ocijenili uvođenje novih tehnologija, ali su istovremeno upozorili na zlouporabu javnih resursa za utjecaj na birače i izraženu polarizaciju medijskog prostora.
U vrijeme pisanja izvješća, konačni rezultati izbora još nisu bili poznati zbog ponovnog prebrojavanja glasova i postupaka žalbe.
Preliminarni rezultati, prema Crishockovoj procjeni, ukazivali su na nastavak dominacije etnički orijentiranih političkih stranaka, uz očekivanje dugotrajnih pregovora o formiranju vlade.
Poseban dio izvješća odnosi se na reakcije nakon smrti pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo 27. kolovoza 2026.
Crishock je upozorio da su događaji nakon njegove smrti ponovno otvorili duboke podjele povezane s ratom u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
U Srbiji i Republici Srpskoj zabilježene su komemoracije, javna okupljanja i izrazi podrške Mladiću, a neki događaji uključivali su veličanje njegovog lika i negiranje ili umanjivanje zločina za koje je osuđen.
Poseban sprovod održan je 7. rujna u Beogradu, kojem su nazočile tisuće ljudi.
Prema izvješću, ceremonija je sadržavala elemente koji podsjećaju na službene i vojne počasti.
Sudjelovanje dužnosnika Republike Srpske u komemorativnim događajima dodatno je otvorilo pitanja poštivanja vladavine prava, procesa pomirenja i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
