Povrće je važan dio zdrave prehrane, no i s njim se može pretjerati. Pokazao je to izniman slučaj 82-godišnjeg muškarca koji je gotovo umro nakon što je tjednima jeo velike količine cikle. Njegovo je stanje dodatno pogoršalo uzimanje lijeka za srčane tegobe koji je također sadržavao nitrate, prenosi Fenix-magazin.
O ovom slučaju izvijestio je medicinski časopis Journal of Emergency Medicine. Stručnjaci pritom naglašavaju da se ne radi o uobičajenom riziku pri konzumaciji povrća, nego o rijetkom slučaju povezanom s izrazito velikim unosom nitrata i njihovom kombinacijom s lijekom.
Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) upozorava da je važno jesti raznovrsno povrće jer izrazito jednolična prehrana, osobito kod male djece, može dovesti do prevelikog unosa nitrata.
Jeo gotovo tri kilograma cikle tjedno
Osamdesetdvogodišnjak je, nastojeći se zdravo hraniti, tjedno konzumirao gotovo tri kilograma cikle. Pritom je pio i vodu u kojoj se povrće kuhalo, a istodobno je uzimao lijek za srčane tegobe koji je sadržavao nitrate.
Nakon kratkotrajnog gubitka svijesti prevezen je u bolnicu. Imao je nizak krvni tlak i izrazito blijedu, sivkastu boju kože. Pretrage su pokazale nisku zasićenost krvi kisikom, koja se gotovo nije poboljšavala ni uz primjenu najvećih doza kisika.
Liječnici su stanje uspjeli poboljšati tek primjenom lijeka koji omogućuje pretvorbu promijenjenog hemoglobina natrag u oblik sposoban prenositi kisik.
Kako nitrati mogu ugroziti zdravlje?
Cikla, kao i rikola, matovilac, špinat, rotkvica i korabica, može sadržavati velike količine nitrata. Riječ je o spojevima dušika koji se prirodno nalaze u tlu, a u poljoprivredi se koriste i u gnojivima.
Sam nitrat u uobičajenim količinama nije osobito štetan. Međutim, pod djelovanjem bakterija u povrću ili tijekom probave može se pretvoriti u nitrit.
Nitrit se može vezati uz hemoglobin, crveni krvni pigment koji prenosi kisik, i pretvoriti ga u methemoglobin. Time se smanjuje sposobnost krvi da opskrbljuje tijelo kisikom. Posljedica može biti methemoglobinemija, stanje koje u teškim slučajevima izaziva ozbiljan nedostatak kisika u organizmu.
Slični slučajevi ranije su zabilježeni kod dojenčadi. Njihov organizam još nije dovoljno razvijen da bi učinkovito pretvarao methemoglobin natrag u oblik hemoglobina koji prenosi kisik. Povijesno su zabilježeni i smrtni slučajevi, osobito kod beba koje su pile vodu iz bunara s visokim udjelom nitrata.
Zašto neko povrće sadrži više nitrata?
Na količinu nitrata u povrću utječu uvjeti uzgoja, količina sunčeve svjetlosti, temperatura i uporaba gnojiva.
Prema njemačkom Državnom uredu za zaštitu potrošača i sigurnost hrane u Donjoj Saskoj (Laves), biljke pri slabijem osvjetljenju i nižim temperaturama sporije razgrađuju nitrate koje su upile iz tla. Zbog toga povrće uzgojeno u staklenicima, osobito tijekom zime, može sadržavati više nitrata nego ono uzgojeno na otvorenom. Na povećanje koncentracije mogu utjecati i intenzivna gnojidba te nakupljanje nitrata u tlu.
Nitrati se u nitrite mogu pretvarati i tijekom čuvanja hrane. Poseban oprez potreban je kod povrća poput špinata koje se nakon kuhanja predugo drži na toplom ili se presporo hladi prije ponovnog zagrijavanja. Nepravilno skladištenje i transport također mogu pridonijeti problemu.
Nitrati se povezuju i s dugoročnim zdravstvenim rizicima
Osim mogućeg akutnog nedostatka kisika, stručnjaci upozoravaju i na dugoročan rizik. Iz nitrita mogu nastati N-nitrozo spojevi, od kojih se većina u pokusima na životinjama pokazala kancerogenom.
Studija Foruma za ekološko-socijalno tržišno gospodarstvo (FÖS), izrađena za Greenpeace, bavila se zdravstvenim posljedicama nitrata povezanih s poljoprivredom. U njoj se godišnji zdravstveni troškovi u Njemačkoj, uključujući troškove liječenja raka debelog crijeva, procjenjuju na oko 140 milijuna eura.
Ipak, to ne znači da uobičajena konzumacija povrća predstavlja velik zdravstveni rizik. BfR procjenjuje da je pri prosječnom unosu nitrata putem hrane vjerojatnost štetnih posljedica za većinu stanovništva mala. Veći rizik postoji kod izrazito jednolične prehrane i prekomjerne konzumacije pojedinih vrsta povrća, posebno kod djece.
Kako smanjiti rizik, a zadržati zdravu prehranu?
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih mjera:
Birajte raznovrsno povrće i izbjegavajte svakodnevnu konzumaciju izrazito velikih količina samo jedne vrste.
Kad je moguće, prednost dajte sezonskom povrću uzgojenom na otvorenom.
Povrće bogato nitratima nemojte dugo držati na toplom.
Ostatke hrane brzo ohladite i čuvajte u hladnjaku.
Za dojenčad mlađu od pet mjeseci pri pripremi hrane kod kuće izbjegavajte povrće poput špinata i cikle, prema preporuci nadležnog njemačkog tijela.
Stručnjaci pritom naglašavaju da povrće ostaje važan izvor vitamina, minerala, vlakana i drugih korisnih biljnih spojeva. Zbog toga se ne preporučuje općenito smanjivati unos svježeg voća i povrća, nego se usredotočiti na raznovrsnu prehranu i pravilno rukovanje namirnicama.
