Ilegalno dopremanje i odlaganje otpada na prostoru bivšeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Bilajskoj ulici u Gospiću, prema navodima istražitelja, počelo je 2021. godine.
Otpad se godinama dovozio iz inozemstva i Hrvatske, dok su razmjeri onečišćenja u cijelosti otkriveni tek nakon uhićenja u veljači 2025. i vještačenja objavljenog u kolovozu ove godine.
Prema sumnjama USKOK-a, kriminalnu skupinu organizirao je varaždinski poduzetnik Josip Šincek, koji je preko povezanih tvrtki organizirao uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada iz Slovenije i Italije te dopremanje medicinskog i drugog otpada od dobavljača iz Hrvatske. Europol je izvijestio i o otpadu iz Njemačke.
- – Početak dopremanja otpada
Istražitelji sumnjaju da je kriminalna mreža od 2021. otpad lažno prikazivala kao plastični materijal namijenjen recikliranju. Laboratorijske analize poslije su pokazale da je dio tako deklariranog materijala sadržavao štetne i opasne tvari.
Kamioni su otpad kontinuirano dovozili na lokaciju bivšeg PPK Velebit, a građani su upozoravali na sumnjive dolaske, među ostalim i tijekom noći. Prema tvrdnjama građanskih inicijativa, snimali su kamione i o događajima obavještavali nadležne institucije.
- – Županija izdaje dozvolu
Tvrtka Tipos Resurs 2022. dobila je dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom na lokaciji u Bilajskoj ulici. Dozvolu je izdalo nadležno upravno tijelo Ličko-senjske županije jer prema Zakonu o gospodarenju otpadom županije izdaju dozvole za neopasni otpad, dok je za gospodarenje opasnim otpadom nadležno Ministarstvo zaštite okoliša.
Dozvola za neopasni otpad nije mogla obuhvaćati nekontrolirano odbacivanje, zakapanje ili skladištenje opasnog otpada. USKOK sumnja da se dio otpada odlagao u količinama većima od dopuštenih, dok se plastični i medicinski otpad odbacivao na neuvjetne otvorene površine.
Prema navodima iz istrage, otpad se na lokaciji zakapao u tlo i prekrivao zemljom i šljunkom. Za prikrivanje njegova podrijetla, prijevoza i stvarnog odredišta navodno je izrađivana lažna poslovna i prateća dokumentacija.
- – 2025. – Pitanje nadzora
Nadzor poštovanja dozvole i stvarnog stanja na lokaciji bio je u nadležnosti inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata. Inspektori su bili ovlašteni provjeravati vrste, količine, podrijetlo i odredište otpada, usklađenost rada s dozvolom te uvjete prekograničnog prometa.
Ministarstvo zaštite okoliša bilo je nadležno za prekogranične pošiljke otpada koje podliježu notifikacijskom postupku, ali ne i za neposredni inspekcijski nadzor lokacije. Dio neopasnog otpada namijenjenog oporabi mogao se dopremati unutar Europske unije bez pojedinačnog pisanog odobrenja Ministarstva, uz propisanu prateću dokumentaciju.
Tvrdnje o mogućem koruptivnom pogodovanju i propustima pojedinih službenika predmet su istraga i nisu pravomoćno utvrđene. Zbog toga se zasad ne može tvrditi da su svi inspektori uzimali mito niti da je korupcija pravomoćno dokazana.
Veljača 2025. – Uhićenja i istraga
Hrvatska policija 13. veljače 2025. uhitila je 13 osoba osumnjičenih za sudjelovanje u organiziranoj kriminalnoj mreži. USKOK je potom otvorio istragu protiv deset osoba i četiriju pravnih osoba zbog sumnje na zločinačko udruženje, teška kaznena djela protiv okoliša, krivotvorenje dokumentacije, utaju poreza i pranje novca.
Europol je tada objavio da je na najmanje trima lokacijama u Hrvatskoj – na području Gospića, Varaždina i Benkovca – nezakonito odloženo najmanje 35.000 tona otpada. Procijenjena protupravna zarada kriminalne mreže iznosila je najmanje četiri milijuna eura.
Važno je razlikovati Europolovu procjenu od najmanje 35.000 tona, koja se odnosila na više lokacija, od naknadne procjene približno 37.000 tona miješanog otpada pronađenog samo na istraženom dijelu kompleksa u Gospiću.
Kolovoz 2026. – Objavljeni nalazi vještaka
USKOK je 6. kolovoza, zbog velikog interesa javnosti, objavio nalaz i dopunu nalaza Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istraženom području procijenjeno je oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada, među kojim su pronađeni ostaci obrade električne i elektroničke opreme, plastika, građevinski i mineralni materijali te dijelovi medicinskog otpada.
Vještaci nisu utvrdili da svih 37.000 tona pripada opasnom otpadu. Međutim, reprezentativni uzorci zakopanog otpada pokazali su opasno svojstvo ekotoksičnosti, dok su takozvane crne hrpe klasificirane kao opasan otpad. Navodno se radi o 1500 šlepera otpada ukupno. I nitko ništa nije vidio?!
U tlu su pronađene izrazito povišene koncentracije bakra, olova i antimona, a utvrđeni su degradacija tla i nepovratno uništenje dijela staništa. U podzemnim vodama nizvodno od lokacije pronađene su povišene koncentracije PFAS spojeva, zbog čega su vještaci zaključili da je odlagalište vrlo vjerojatan izvor njihova širenja u vodonosnik.
Nalazi ne pokazuju da je onečišćen javni sustav opskrbe pitkom vodom, ali potvrđuju lokalni utjecaj ilegalno odloženog otpada na tlo i podzemne vode. Kaznena istraga protiv više osoba još traje, a sanacija lokacije procijenjene na desetke tisuća tona otpada tek treba ukloniti posljedice višegodišnjeg nezakonitog postupanja.
KRAK AFERE VODI I U BIH
Afera s desecima tisuća tona ilegalno odloženog otpada koja posljednjih dana potresa Hrvatsku ima puno stariju vezu s ove strane Save.
Naime, tvrtka Tipos Resurs, koja se danas pojavljuje u istrazi velike ekološke afere u Hrvatskoj, već je 2014. godine bila umiješana u posao sa spornim otpadom koji je završio u Derventi.
Ekološka inspekcija RS tada je utvrdila da se radi o medicinskom otpadu za koji derventinska tvrtka “Pramat Plast” nije imala potrebnu dozvolu te je naložila da se pošiljka vrati Tipos Resurs u Hrvatsku.
Otpad je potom u Dervente dostavljan u takozvanim “jumbo vrećama”, od kojih su neke oštećene tijekom transporta. Dio otpada je odnio vjetar i životinje, a problem su prvi primijetili građani koji su upozorili nadležne službe.
Policija je bila na dužnosti tijekom uklanjanja, a Republička inspekcija zaštite okoliša dala je “Pramat Plasti” rok od 15 dana da sporni otpad vrati u Hrvatsku.
Slučaj iz Dervente bio je još ozbiljniji zbog činjenice da predmetna pošiljka nije bila jedina.
Prema tadašnjim evidencijama nadležnih službi, tijekom 2014. godine “Pramat Plast” je u Bosnu i Hercegovinu uvezao 23 pošiljke s ukupno oko 358 tona otpada s istom dokumentacijom.
Tvrtka je imala dokumentaciju za prekogranični uvoz neopasnog otpada, ali nije imala dozvolu za uvoz medicinskog otpada.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša tada je izjavilo da je tvrtki u Derventi, preko Tipos Resursa kao posrednika, poslano oko 100 tona otpada iz Hrvatske. U dokumentima je bio označen kao miješani neopasni otpad, tj. “otpad od plastične ambalaže”, koji se trebao zbrinuti po cijeni od deset eura po toni.
Ekološka inspekcija Republike Srpske utvrdila je, međutim, da uvoznik nije imao potrebnu dozvolu te je naložila povrat pošiljke.
Oko 40 tona već je vraćeno u Hrvatsku i stavljeno pod carinski nadzor.
