Procijenjeno je da Bosna i Hercegovina ima oko 200.000 tona antimona, metala čija je cijena porasla s otprilike 12.000 na više od 60.000 dolara po toni u nešto više od dvije godine.
Antimon je srebrno-sivi, krhki metal koji se u prirodi najčešće javlja u mineralu antimonitu. Sam po sebi se ne koristi široko, ali je vrlo važan kao dodatak drugim materijalima.
Stoga se rijetko pojavljuje pod vlastitim imenom u gotovim proizvodima, iako se koristi u brojnim industrijama.
Veliki dio svjetske potrošnje antimona odnosi se na usporivače gorenja, tj. tvari koje se dodaju plastici, tekstilu i izolacijskim materijalima kako bi se smanjila njihova zapaljivost. Koriste se, između ostalog, u kabelima, namještaju, tapetama i zaštitnoj opremi.
Drugo važno područje primjene je vojna industrija. Antimon se koristi u upaljačima za streljivo, olovnim legurama za streljivo i optičkim sustavima za uređaje za noćno gledanje.
Također se koristi u proizvodnji poluvodiča, stakla za solarne panele, baterija i raznih legura za akumulatore, piše N1.
Upravo zbog svoje široke primjene i ograničenih mogućnosti zamjene, antimon se ubraja među kritične sirovine.
Jedan od ključnih razloga snažnog rasta cijena bile su odluke Kine, koja proizvodi između 50 i 60 posto svjetskog antimona. Uz Rusiju i Tadžikistan, ove zemlje zajedno kontroliraju oko 80 posto svjetske ponude.
Tijekom kolovoza i rujna 2024. Kina je uvela kontrole izvoza antimona i proizvoda koji ga sadrže, a u prosincu iste godine potpuno je zabranila njegov izvoz u Sjedinjene Američke Države, pozivajući se na razloge nacionalne sigurnosti. Kineske pošiljke antimona u SAD tada su pale za 97 posto, dok je ukupni kineski izvoz metala pao na najnižu razinu u pet godina.
Do početka 2025. europski proizvođači, prema gore navedenim podacima, imali su zalihe dovoljne za manje od 60 dana. Istovremeno, cijena je nastavila snažno rasti. Tona antimona u 2023. vrijedila je oko 12.000 dolara, tijekom 2024. cijena se udvostručila, a 4. srpnja 2025. dosegla je približno 59.750 dolara po toni. Do početka 2026. premašila je 60.000 dolara.
Prema podacima analitičke tvrtke koja prati tržište od 1980. godine, ovo je najbrži rast cijene ikad zabilježen za taj metal.
Zapadne zemlje imaju vrlo ograničenu vlastitu proizvodnju. Sjedinjene Američke Države tek su 2025. pokrenule svoj prvi domaći rudnik u Montani, dok Europska unija nema aktivni rudnik antimona.
U takvim okolnostima pozornost privlači Bosna i Hercegovina, za koju se procjenjuje da ima oko 200.000 tona antimona.
Nalazišta su povezana s rudarskim područjem Srebrenice i područjem Vareša.
Tvrtka Terra Balcanica objavila je da je na lokalitetima Čumavići i Brežani u blizini Srebrenice pronašla srebro-antimonsku mineralizaciju, s prisutnošću cinka, olova i zlata.
Predsjednik tvrtke Aleksandar Mišković izjavio je da žele postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, prvenstveno antimona, za europsko tržište.
Za sljedeću godinu najavljena je prva preliminarna procjena resursa, nakon čega bi trebalo biti jasnije koliko se pronađenog metala može ekonomski iskoristiti.
Uz Srebrenicu, obećavajućim se smatra i područje Rupice kod Vareša, gdje se već iskorištavaju srebro, cink i olovo.
Međutim, brojku od 200.000 tona antimona treba promatrati s oprezom. Procijenjeni resurs nije isto što i potvrđena rezerva minerala.
Procjena pokazuje koliko metala može postojati u zemlji, dok rezerva označava količinu koja se ekonomski može iskoristiti u postojećim uvjetima. Razlika između tih vrijednosti može biti velika, a stvarne količine utvrđuju se probnim bušenjem i studijama koje mogu trajati godinama.
Otvaranje rudnika također je dugotrajan proces koji uključuje dobivanje dozvola, procjene utjecaja na okoliš i velika ulaganja. Iskustva iz regije također pokazuju da rudarski projekti mogu izazvati protivljenje lokalnih zajednica.
Ono što je za sada sigurno jest da strane tvrtke već provode istraživanja na određenim područjima u Bosni i Hercegovini, dok će daljnja istraživanja pokazati stvarni ekonomski potencijal nalazišta antimona, zaključuje N1.
