Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, sada je već definitivno, neće biti donesen u ovoj godini, a sudeći prema stavu nadležnih institucija, sasvim je moguće da ćemo biti popisani tek 2031. godine.
Proističe to iz odgovora koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za statistiku BiH, a na poslaničko pitanje koje je postavila Rejhana Dervišević, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Zahtjevi Europske unije
“Statističke institucije u BiH nastoje uskladiti praksu i metodologiju sa zahtjevima u Europskoj uniji, što je obaveza u procesu pridruživanja EU. Relevantnom uredbom EU definisano je da su godine koje završavaju cifrom 1 referentne godine za popis stanovništva. U skladu s navedenim, aktivnosti na izradi zakona bit će moguće i potrebne u kasnijem razdoblju, a ne u ovome trenutku”, navedeno je u odgovoru, u kojem, slučajno ili ne, nema informacije o tome zašto onda nismo popisani 2021. godine.
Derviševićeva je, inače, još 13. veljače 2026. godine postavila niz pitanja. Interesiralo ju je da li je u planu Vijeća ministara za 2026. godinu BiH iniciranje donošenja novog zakona o popisu i da li je planirano da taj zakon bude donesen u tekućoj kalendarskoj godini.
Postoje li prepreke
Zanimalo ju je i postoje li institucionalne ili tehničke prepreke koje onemogućavaju donošenje zakona i sprovođenje novog popisa. I načekala se: tek nekoliko mjeseci kasnije, Vijeće ministara BiH utvrdio je odgovor u kojem se navodi da “u tekućoj 2026. godini nije planirano pokretanje niti donošenje novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH”.
“Razlozi za to proizlaze iz važećih regulativa Europske unije, statističke prakse u BiH i regiji, tehničkih prepreka te neophodnih preduvjeta. Priprema popisa stanovništva izuzetno je složena, skupa i dugogodišnja statistička aktivnost. Ona, osim statističkih institucija, obuhvata i čitav niz drugih tijela državne uprave te sudionika na različitim nivoima vlasti”, navedeno je u odgovoru Vijeća ministara BiH.
Strogo utvrđen redoslijed
Kako su dodali, zbog njihove međuzavisnosti, pripremne aktivnosti imaju strogo utvrđen redoslijed.
“Na početku procesa nije moguće sprovoditi aktivnosti koje podrazumijevaju da je cjelokupan proces priprema već usuglašen i dovršen. Zakon o popisu jedna je od takvih aktivnosti te se on donosi na samom kraju višegodišnjih priprema. Tek kada je potpuno izvjesno da više neće biti bitnih izmjena u brojnim metodološkim, organizacijskim, tehničkim i logističkim rješenjima, ti se elementi unose u tekst zakona. Stoga bi obrnuti proces, koji bi započeo izradom zakona, bio tehnički neizvodljiv te kontraproduktivan i štetan za sam proces”, navedeno je u odgovoru.
Utvrđivanje datuma
Dosadašnja praksa, kako je istaknuto, pokazuje da se zakon o popisu donosi tek kada su sve pojedinosti između institucija potpuno utvrđene i dogovorene konsenzusom.
“To uključuje: utvrđivanje datuma početka popisa i popisnih pitanja, izradu svih relevantnih metodoloških i organizacijskih dokumenata, detaljno razrađen budžet i izvore financiranja, izradu zračnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova i sprovođenje probnog popisa radi testiranja predloženih rješenja”, navedeno je u odgovoru koji je utvrdio Savjet ministara.
Svaka naknadna promjena, kako su dodali, zahtijevala bi izmjene zakona, što u trenutnim političkim okolnostima nije uvijek izvjesno.
Praksa u drugim zemljama
“Ovakav pristup je primijenjen i pri donošenju prethodnog zakona o popisu u BiH, a ista praksa postoji i u drugim zemljama”, naglašeno je u odgovoru.
Bez obzira na dinamiku popisa, kako je istaknuto u odgovoru, statističke institucije redovno proizvode brojne podatke koji se odnose na statistiku rođenih i umrlih, te procjene i projekcije broja stanovnika na svim nivoima.
Derviševićeva ističe da popis nije političko pitanje, ali je uvjerena da u BiH nema političke volje da se on uradi.
Osnovni alat
“Popis je osnovni alat za razvoj države. Posljednji popis je urađen 2013. godine, a sve ono što se poslije planirano, od budežta, preko strategija za zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, sve se temeljilo na podacima iz 2013. A javno se iznose podaci o masovnom odlasku mladog i radno sposobnog stanovništva. Znači, ono što je činjenica jeste da bez novog popisa nemamo ni uvid koliko nas živi u BiH, niti u starosnu strukturu. Ili, gdje su žarišta depopulacije, odnosno odakle ljudi masovno odlaze”, rekla je Derviševićeva za “Nezavisne novine”.
Propustili popisni krug
Demograf Aleksandar Majić kaže da bi ga radovalo ako bi popis u BiH bio obavljen i 2031. godine. Posljednji je, podsjeća, urađen 2013. i definitivno je prošao predug period.
“Mi smo definitivno propustili popisni krug i sigurno nećemo obaviti popis do četvrte decenije u ovom vijeku. Sigurno ga neće biti sljedeće godine, ili 2028, jer nema efekta – ne možemo komparirati podatke, recimo, sa Hrvatskom. Generalno, pripreme za sam popis traju najmanje četiri godine. To je ogroman proces”, rekao je Majić za “Nezavisne novine“.
