Stotinu konvertibilnih maraka koje ste imali prije godinu dana i koje imate danas ne vrijede isto. Dok novac uslijed inflacije gubi vrijednost, zlato ne propada na isti način. Ne može se proizvesti i tiskati, a vrijedi isto u Bosni i Hercegovini, Kini i Americi.
Zlatne rezerve najveće u Kini, Švicarskoj i Indiji
Zato je mnogima zlato dobar izbor za investiranje i siguran način dugoročne zaštite imovine od inflacije i nepredviđenih geopolitičkih prilika. To objašnjava činjenicu da države ulažu u zlato. Centralnabanka Bosne i Hercegovine posjeduje 3,5 tona zlatnih rezervi, što je najviše od njezinog osnivanja, a vrijednost tih rezervi, procijenjena krajem prošle godine, iznosila je 799 milijuna maraka.
Za građane Bosne i Hercegovine investiranje u zlato je kompliciranije. Ne samo da je riječ o nereguliranom području, već uvoz zlata u zemlju košta. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO BiH), u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno zlato u vrijednosti 5.754.444,08 KM, a na taj iznos plaćena su davanja u iznosu od 980.333,97 KM.
Iz UNO-a su za Oslobođenje pojasnili da je kod uvoza potrebno platiti carinske troškove i porez na dodanu vrijednost te da je uvoz velikih količina zlata ipak omogućen samo pravnim osobama koje su za to registrirane.
Upravo zato, svi građani koji se žele zaštititi od inflacije odlaze u susjednu Hrvatsku gdje zlato kupuju i čuvaju u trezorima susjedne države. U vodećoj hrvatskoj grupaciji za brokersko trgovanje, veleprodaju i maloprodaju investicijskim plemenitim metalima Tetragram Projekt, Tetragram Plemenit i Aerton MP, navode da je broj građana Bosne i Hercegovine koji u Hrvatskoj investiraju u zlato u porastu.
–Mi imamo poslovnice u Osijeku, Zagrebu i Splitu, pa neki biraju Split, neki Osijek, a neki dođu u Zagreb. Imamo i Rijeku, Dubrovnik i Ljubljanu, ali to vam je dalje. U BiH je zlato još pod statusom da je oporezivo, za razliku od pozicije zlata u EU-u i većem dijelu svijeta, gdje je zlato zapravo ekvivalent za novac – kaže direktor Tetragram Plemenita Krunislav Martinček.
Navodi da su dukati i zlatne poluge najpopularniji izbor građana Bosne i Hercegovine.
–U BiH su popularni dukati Franjo Josip, a puno se kupuju i zlatne poluge. Uglavnom je riječ o kupovinama do 10.000 eura, ako je riječ o gotovini, koliko se u BiH smije prenijeti. Ima i puno kupovine preko računa, prije čega ljudi dođu i dogovore se, međutim, i tu je zakonodavstvo BiH takvo da građanin BiH banci mora priložiti potvrdu da nema nikakvih poreznih dugova – rekao je.
Na pitanje tko su kupci zlata iz Bosne i Hercegovine, iz Tetragram Plemenita navode da, iako su najčešće kupovine do 10.000 KM, ima i velikih ulagača.
–To su ljudi koji su mobilniji i imaju poslovne aktivnosti izvan Hrvatske i u nekim drugim zemljama. To su poduzetnici koji su prepoznali zlato i odlučili se za zlato. Riječ je o ljudima veće platežne moći. Možda uz granicu – Bihać, Republika Srpska, Hercegovina, postoje ljudi koji su u tom smislu odvažniji, premda imamo dosta ljudi iz Tuzle i Sarajeva – rečeno je.
Na dan pisanja ovog teksta (2. srpnja), gram čistog 24-karatnog zlata iznosi 114 eura. U veljači ove godine gram je vrijedio 143 eura, dok se prije pet godina mogao kupiti po trostruko manjoj cijeni. Prije dvadeset godina jedan gram čistog zlata iznosio je 15 eura.
Iako je riječ o investiciji koja se smatra sigurnom, građani u Bosni i Hercegovini će za regulirano ulaganje u zlato u matičnoj zemlji ipak morati još pričekati.
