Vlada Federacije BiH i tvrtka “AAFS Infrastructure & Energy” ovih dana, a prema ranije usvojenom Zakonu o plinovodima, Južnoj interkonekciji BiH i Republike Hrvatske, trebale bi potpisati ugovor o tom projektu, međutim, pitanje je što će od svega toga na kraju biti i hoće li uopće početi realizacija tog projekta, piši Nezavisne.
Naime, u samom zakonu tvrtka AAFS definirana je kao investitor projekta i predviđeno je da se 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona potpiše ugovor, koji će sadržavati detalje za realizaciju tog projekta.
Navodno, taj rok istječe 9. lipnja, ali sudeći prema određenim izjavama i stavovima dužnosnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, sve je još uvijek neizvjesno.
Osim toga, Bosna i Hercegovina još nije ratificirala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južne interkonekcije BiH i Hrvatske, koji su početkom svibnja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, i Andrej Plenković, premijer Hrvatske.
Kao i s ugovorom, veliko je pitanje što će se dogoditi sa samim sporazumom, jer neki dužnosnici u Federaciji Bosne i Hercegovine već pozivaju da se on ne ratificira.
„Pozivam koalicijske partnere, kao i oporbu predvođenu SDA i DF-om, da ne ratificiraju međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji s Hrvatskom, niti da Federacija Bosne i Hercegovine ne potpiše sporazum s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku o planu američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegove ovlasti te viđenje problema i zakona o državnoj imovini“, nedavno je izjavila Sabina Čudić, predsjednica naše stranke i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Podsjećanja radi, projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, iz određenih krugova u Federaciji Bosne i Hercegovine, bio je problematičan od samog početka, zbog neriješenog pitanja “državne imovine”.
U početku ta “državna imovina” nije bila problem za bošnjačke dužnosnike, ali situacija se počela mijenjati u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini počelo govoriti o budućnosti OHR-a i inzistiranju američke administracije da se, suprotno stavovima EU, za novog visokog predstavnika imenuje Talijan Antonio Zanardi Landi. Kasnije izjave iz američkog veleposlanstva da će preispitati svoju prisutnost u BiH ohrabrile su one koji su oduvijek bili protiv projekta da javno kažu što misle.
Saša Magazinović, voditelj Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da su u svim dosadašnjim aktivnostima vrlo izravno, jasno i čvrsto inzistirali na preciznim koracima i principima.
„Ono što je možda najvažnije reći jest da će se određeni sporazumi, uključujući i one vezane uz projekt Južne interkonekcije, kada i ako budu potpisani, dogoditi tek kada se budu poštovali prethodni koraci, koji nisu nikakva uvjetovanost ili prijetnja, već isključivo dogovoreni zajednički koraci zaštite interesa naše zemlje, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera“, rekao je Magazinović, a objavio je Klub zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu.
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu Federacije usvojene izmjene Zakona o plinovodnoj Južnoj interkonekciji BiH i Republike Hrvatske, u oba doma pojavio se problem i odmah su pojedinci govorili da će biti teško realizirati projekt, jer nije riješeno pitanje „državne imovine“.
Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da plinovod prolazi kroz takvu imovinu kroz oko 30 posto trase, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.
Podsjećamo, realizacijom projekta Južne interkonekcije BiH i Hrvatske, BiH bi diverzificirala svoj pravac opskrbe. Ovaj plinovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a ulazi u BiH kod Posušja te nastavlja prema Tomislavgradu – Šuici – Kupresu – Bugojnu – Novom Travniku i u pravcu Posušja – Grudi – Širokom Brijegu – Mostaru s ograncima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te ogrankom prema Čapljini i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.
Osim plinovoda, plan je i izgradnja plinskih elektrana, s obzirom na to da kapacitet samog plinovoda daleko premašuje potrošnju plina u Bosni i Hercegovini.
