Prema najnovijim klimatskim projekcijama Ujedinjenih naroda, u nadolazećem petogodišnjem razdoblju vrlo je vjerojatno da će planet često prelaziti kritični međunarodni sigurnosni prag i postavljati nove rekorde za najtopliju godinu.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) također najavljuje ekstremno zagrijavanje Arktika, gdje se očekuje porast temperature za gotovo 1,66 stupnjeva Celzija do 2030. godine.
Istodobno, Amazoniji, ključnoj karici u prirodnoj obrani planeta od klimatskih promjena, prijeti opasna suša s rizikom od razornih šumskih požara.
Znanstvenici upozoravaju da topliji planet, kao izravna posljedica izgaranja ugljena, nafte i plina, donosi daleko ekstremnije vremenske događaje poput poplava, suša i toplinskih valova.
Projekcije koje su izradili klimatska agencija UN-a i britanski Meteorološki ured pokazuju da postoji 75 posto šanse da će prosječna globalna temperatura između 2026. i 2030. godine premašiti 1,5 stupnjeva Celzija u usporedbi s predindustrijskim razinama.
Spomenuti prag definiran je Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. kao dugoročna granica zagrijavanja u prosjeku tijekom dva desetljeća.
Ranije znanstveno izvješće UN-a detaljno je objasnilo da prelazak ove granice dramatično povećava rizik od smrtnosti, opasnosti i izumiranja vrsta.
Iako se radi o razlikama od samo nekoliko desetinki stupnja, određeni ekosustavi, poput ledenjaka i koraljnih grebena, ne mogu izdržati takav pritisak.
Prema podacima WMO-a, vjerojatnost da će barem jedna od sljedećih pet godina prijeći granicu od 1,5 stupnjeva iznosi čak 91 posto, dok se šansa za premašivanje trenutnog toplinskog rekorda iz 2024. procjenjuje na 86 posto.
WMO predviđa da će svaka pojedinačna godina do 2030. biti 1,3 do 1,9 stupnjeva Celzija toplija u usporedbi s krajem 19. stoljeća.
-Važno je napomenuti da (1,5) nije neka vrsta ruba litice s koje ćemo pasti – rekla je suautorica izvješća Melissa Seabrook, klimatologica u Britanskom meteorološkom uredu.
-Svakih 0,1 stupanj ima sve ozbiljnije posljedice.
Kao izravan primjer navela je neviđenu svibanjsku vrućinu koja je tog tjedna pogodila Europu.
Klimatologinja s londonskog Imperial Collegea Friederike Otto, koja nije sudjelovala u izradi izvješća, dodatno je pojasnila učinke ovog trenda putem e-pošte.
-To znači cijeli niz ekstremnih vremenskih pojava, vjerojatno mnoge od njih toliko vruće/vlažne/suhe da to premašuje sve što smo doživjeli u prošlosti i time ključno, sve što je naše urbanističko planiranje, poljoprivreda itd. predvidjelo – izjavila je Oto.
- To će značiti da će mnogi ljudi izgubiti živote, čekaju nas brojni cjenovni šokovi kada je u pitanju hrana, kao i intenzivniji šumski požari.
Gotovo sve kratkoročne prognoze ukazuju na skori nastanak snažnog El Niña, prirodnog fenomena zagrijavanja u središnjem Pacifiku koji mijenja vremenske obrasce na globalnoj razini i podiže temperature.
Izvješće procjenjuje da bi ovaj fenomen mogao trajati do 2028. godine, zbog čega Seabrook vjeruje da će 2027. najvjerojatnije nadmašiti toplinski rekord postavljen 2024. godine.
Ako prosječna temperatura tijekom sljedećih pet godina doista bude iznad 1,5 stupnjeva Celzija u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, to bi značilo da se Zemlja zagrijava brzinom od četvrtine stupnja po desetljeću, nadmašujući prethodne stope od oko dvije desetine stupnja po desetljeću.
Među klimatskim stručnjacima vodi se rasprava o tome ubrzava li se globalno zatopljenje, što Seabrook opisuje kao “očito prilično zastrašujuće”.
Ostvarenje ovih projekcija pružilo bi dodatne argumente onima koji tvrde da se stopa promjena ubrzala.
Ove projekcije, izvedene iz prosjeka oko 200 računalnih simulacija u 13 različitih klimatskih modela, potvrđuju da se Arktik zagrijava 3,5 puta brže od ostatka planeta.
Razlog leži u smanjenju površina pod snijegom i ledom koje bi inače reflektirale sunčevo zračenje natrag u svemir, stvarajući opasnu zatvorenu petlju.
-Kako temperatura raste, sve više morskog leda se topi, a to samo pogoršava situaciju – rekao je Seabrook.
Zimske temperature Arktika od 2020. do 2025. već su u prosjeku bile 1,2 stupnja Celzija više nego u razdoblju od 1991. do 2020.
WMO sada predviđa da će sljedećih pet zima biti čak 2,8 stupnjeva Celzija toplije od tog nedavnog prosjeka, a očekuje se i nastavak ljetnog pada arktičkog morskog leda.
Što se tiče Amazonije, predviđaju se još topliji i neuobičajeno suši uvjeti, što bi moglo donijeti katastrofalne posljedice za lokalno stanovništvo i planet.
Stanovništvo ovisi o Amazoni za vodu, a suša i visoke temperature povećavaju rizik od požara. To prijeti da Amazonu, koja trenutno apsorbira ugljikov dioksid iz atmosfere, pretvori u izvor koji će dodatno pogoršati problem.
Nasuprot tome, afrička regija Sahel, koja je tradicionalno izuzetno suha, vjerojatno će imati veće količine oborina od uobičajenih, što će povećati rizik od poplava.
