Na okruglom stolu o medijima Hrvata izvan Hrvatske, predstavnici hrvatskih medija iz više zemalja istaknuli su u srijedu u Zagrebu da u dijaspori postoji živa medijska scena koja čuva jezik, kulturu i identitet, ali su upozorili i na financijske i kadrovske izazove.
Na okruglom stolu, održanom u sklopu Tjedna Hrvata izvan RH u Hrvatskoj matici iseljenika, predstavnici hrvatskih medija iz BiH, Srbije, Mađarske, Austrije, Crne Gore, SAD-a i drugih zemalja istaknuli su probleme financiranja, nedostatka kadrova i slabe vidljivosti, ali i važnost međusobnog povezivanja i suradnje s hrvatskim institucijama i medijima. Posebno je naglašen težak položaj Hrvata u BiH, koji kao konstitutivan narod još nemaju javni medij na hrvatskom jeziku.
Predsjednik Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas poručio je da bez medijske scene dijaspore, u Hrvatskoj ne bismo znali što se događa među Hrvatima diljem svijeta te je naglasio važnost strateške suradnje sa svakom medijskom organizacijom hrvatske manjine.
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo je potrebu povećanja njihove vidljivosti, a mediji, dodao je, imaju ključnu ulogu u tome.
Obratov: Hina prije dvije godine uvela rubriku Hrvati izvan Hrvatske, Brnardić: HRT želi biti most koji povezuje
Na okruglom stolu posebno je istaknuta važnost potpore hrvatskih javnih medijskih servisa, Hine i HRT-a.
Glavni urednik Hine Serđo Obratov kazao je da je nužno uspostaviti još tješnju suradnju u praćenju zbivanja među Hrvatima u dijaspori. Hina je, istaknuo je, prije dvije godine uvela posebnu rubriku “Hrvati izvan Hrvatske”, koja je besplatna i nije namijenjena samo Hininim pretplatnicima.
Najznačajniju medijsku ulogu u kreiranju sadržaja namijenjenog Hrvatima izvan RH te gledateljima i slušateljima u domovini ima HRT, koji godinama ima specijalizirani program za dijasporu.
“Želimo biti most koji povezuje Hrvate iz cijelog svijeta”, istaknuo je Vladimir Brnardić, urednik Programa za Hrvate izvan RH HRT-a.
Bašić (Hrvatska riječ): Bez potpore Hrvatske naši projekti ne bi opstali
Stipe Puđa iz Fenix Magazina upozorio je da među Hrvatima u Njemačkoj sve više prevladava njemački jezik te poručio da “bez jezika nestajemo kao narod”. Istaknuo je i da Fenix, kao jedan od najvećih hrvatskih medija u iseljeništvu, uz 25 do 30 dopisnika, prati događanja uglavnom na njemačkom govornom području, dodajući da je suradnja s HRT-om i Hinom dobra i da “može biti i bolja”.
Ravnateljica društva Croatica iz Budimpešte Timea Šakan Škrlin istaknula je da njihovi novinari rade u svim dijelovima Mađarske gdje žive Hrvati te da, uz jedini tjednik Hrvata u Mađarskoj – Hrvatski glasnik – imaju i internetski radio te TV Croaticu na YouTubeu. Upozorila je da je najveći izazov pronaći ljude za rad u novinarstvu koji poznaju hrvatsku zajednicu i njezine potrebe.
Karolina Bašić, ravnateljica Hrvatske riječi iz Vojvodine, istaknula je da bez potpore Hrvatske brojni projekti hrvatske zajednice u Srbiji ne bi opstali te upozorila da Hrvati u srbijanskim većinskim medijima uglavnom nisu prisutni ili se o njima govori u negativnom kontekstu.
“Očuvanje jezika i kulture je izazov i to je proces. Kroz ova dva desetljeća tek gradimo čitateljsku publiku. Nacionalni identitet može se očuvati, a prvi faktor je obitelj, drugi škola, treće udruge i Crkva”, napomenula je Bašić. “Ako mi ne budemo čuvali naš identitet i kulturu, onda će to teško opstati. Vjerujemo da ćemo uz potporu iz Hrvatske to i uspjeti”, poručila je.
Karačić: Hrvatski mediji u BiH suočavaju se s pritiscima regulatora i financijskim izazovima
Predstavnici hrvatskih medija u Bosni i Hercegovini upozorili su na težak položaj Hrvata u javnom medijskom prostoru BiH.
Ravnateljica RTV Herceg-Bosne Slavica Karačić poručila je da u BiH i dalje ne postoji javni medij na hrvatskom jeziku, iako su Hrvati konstitutivan narod, zbog čega je RTV Herceg-Bosne nastao “iz nužne potrebe Hrvata u BiH koji nisu mogli iskomunicirati sadržaje vezane uz Hrvate u javnom medijskom prostoru”.
“Organizirali smo se preko javnih uprava gdje su Hrvati brojniji i osnovali RTV Herceg-Bosne. Naši osnivači su 22 općine, grada i županije s hrvatskom većinom i financiramo se kroz njihove proračune”, pojasnila je.
Karačić je upozorila da se hrvatski mediji u BiH suočavaju sa stalnim pritiscima regulatora i financijskim izazovima, ali je istaknula i važnost potpore Hrvatske te suradnje s Hinom.
“Mi nismo manjina, nego konstitutivan narod”, poručila je, dodajući da se Hrvati u BiH svakodnevno bore za očuvanje identiteta.
Ante Stipić iz PRO TV-a rekao je kako je privatnim hrvatskim medijima u BiH iznimno teško opstati te podsjetio da mnoge televizije nisu preživjele ni dvije godine rada. Istaknuo je kako je suradnja među hrvatskim medijima ključna te poručio da bi “raditi zajedno bilo lakše”.
Novine, radio, digitalna izdanja i mali timovi u Gradišću, Mađarskoj, Crnoj Gori..
Među tiskanim medijima hrvatskih zajednica izvan Hrvatske predstavljene su Hrvatske novine gradišćanskih Hrvata, tjednik Hrvatska riječ iz Srbije, Hrvatski glasnik iz Mađarske te Živa zajednica Njemačke katoličke misije.
Terezija Grandić iz Hrvatskih novina gradišćanskih Hrvata rekla je kako je izazov istodobno prenositi vijesti na hrvatskom jeziku i educirati zajednicu o jeziku, posebno među gradišćanskim Hrvatima koji žive u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj. Istaknula je da novine nastoje povezati Hrvate iz Gradišća s domovinom i informirati ih o događajima u Hrvatskoj.
Branka Pavić Blažetin iz Hrvatskog glasnika istaknula je kako taj javni medij Hrvata u Mađarskoj djeluje na standardnom hrvatskom jeziku, ali pritom vodi računa o osam etničkih skupina Hrvata i njihovim dijalektima. Dodala je da su odavno prešli na digitalno izdanje te da s malom redakcijom svakodnevno objavljuju sadržaj za hrvatsku zajednicu u Mađarskoj.
Tanja Grabić iz Radija Dux istaknula je da taj medij djeluje s malim timom, ali ima važnu ulogu u očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Podsjetila je da su Hrvati autohtoni narod na tom prostoru te poručila: “Ne želim reći da se borimo, nego da se trudimo. Tamo smo gdje jesmo, gdje nam je mjesto i naš je posao da se naš glas čuje.”
Sanja Bogović iz Croatians Onlinea rekla je da u SAD-u živi oko 1,2 milijuna Hrvata i da postoji velik broj neispričanih priča koje hrvatsko iseljeništvo može ponuditi Hrvatskoj kroz emisije, podcaste i digitalne sadržaje, prenosi Hina.
