Europa građanima Krajine, čini se, nikada nije bila dalja. Na samim vratima Europske unije satima čekaju kako bi stigli svojim kućama. Novi europski sistem evidencije putnika, umjesto bržeg prelaska, za mnoge je donio kolone duge kilometrima i čekanje i do deset sati. EES promijenio je svakodnevicu građana koji žive u pograničnim mjestima, ali i svakodnevicu dijaspore, a turistička sezona tek je pred nama. Od Europe do granice za svega tri sata, a onda na samoj granici još deset sati čekanja – tako izgleda put mnogih Krajišnika koji žive i rade u Europskoj uniji. I svi su nezadovoljni s obje strane granice.
Iskustvo prelaska granice
„Svega nekoliko sekundi bilo je potrebno da nas zapamti EES. Međutim, problemi nastaju tek onda kada su gužve i kada nisu idealni uvjeti za prelazak granice kao danas“, navodi se u prilogu.
„A kada gužve počnu, stvarnost izgleda ovako.“
Na graničnim prijelazima Izačić i Maljevac za prvosvibanjske praznike građani su čekali i do deset sati. Putovanje kući za mnoge Krajišnike koji žive i rade u zemljama EU postalo je noćna mora.
„Mislim da nitko nije zadovoljan, ja osobno nisam, jer idem uvijek liječniku, ne idem ni na more, ali bez obzira…“
„Mi imamo vize, ne moramo izlaziti, ali opet je katastrofa“, navode građani.
Lokalne zajednice najviše pogođene
Problem svakodnevno osjećaju i lokalne zajednice u Unsko-sanske županije u (USŽ), koje zbog velikog broja stanovnika u dijaspori trpe posljedice dugih čekanja na granici. Najviše su pogođeni Bihać, Cazin i Velika Kladuša.
„Ovdje se gužve po 8–9 sati traju. Naši sugrađani koji žive i rade u Europskoj uniji iz europskog grada dođu za 3–4 sata na Maljevac i onda 9 sati tu čekaju“, navodi Fuad Sulejmanagić, savjetnik načelnika Velike Kladuše.
Da višesatna čekanja više nisu rezervirana samo za ljetne gužve, upozoravaju i županijske vlasti. Najavljuju zajedničko djelovanje lokalnih zajednica.
„Ići ćemo prije svega prema našim općinama i gradovima Bužim, Cazin, Velika Kladuša i Bihać, da utvrdimo konkretne probleme s kojima se susrećemo, a zatim ćemo s tim problemima ići prema EU“, iznosi Mustafa Ružnić, premijer USK (NES).
Inicijativa i reakcije iz regije
Glas građana čuo se i izvan granica. Lokalni portal pokrenuo je inicijativu za privremenu suspenziju EES-a tijekom ljetnih praznika. Upravo je naša dijaspora najviše pogođena posljedicama uspostave novog sistema.
„Dolazimo kad nam je produženi vikend – petak, subota, nedjelja, ili četvrtak, petak, do nedjelje – i mi na granici moramo izgubiti 20–30 sati zbog čekanja“, navodi Denis Rizvić, vlasnik portala „Granični prijelaz Maljevac“.
Njihova inicijativa pročitana je i u Hrvatskom saboru.
„Mislim da nitko ne zaslužuje da po deset sati čeka na ulazak u svoju domovinu i svojim kućama. Prema tome, obzirom da dijelimo najdužu kopnenu granicu između Hrvatske i BiH, nadam se da ćemo čim prije pristupiti izradi rješenja“, iznosi Armin Hodžić, zastupnik u Hrvatskom saboru.
Stavovi institucija i turizam
Odgovore smo potražili i u hrvatskom MUP-u. Kazali su da nijedna članica Europske unije do sada nije tražila suspenziju sistema. Ipak, u vrijeme velikih gužvi navode da su moguće određene olakšice u primjeni sistema, u vidu odstupanja od uzimanja biometrijskih podataka, ali uz obavezno skeniranje putovnice. To je, međutim, ograničeno na samo šest sati dnevno.
O problemima bh. građana razgovarano je i u Bruxellesu prošli tjedan, tvrdi ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Nije optimističan. Smatra da Hrvatska ništa neće uraditi samoinicijativno, a da Europa tek sad uviđa problem koji je napravio novi sistem.
„To je još jedan argument zašto bi političari u BiH trebali raditi sve da se približe i uđu u EU, pa da mi na našoj granici slikamo nekoga, a ne da nas slikaju“, navodi Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).
Posljedice dugih čekanja odrazit će se i na turizam. Turistički radnici strahuju da bi kolone mogle odvratiti dio posjetilaca.
„Naročito u vrijeme kada turisti mogu da biraju gdje žele da putuju i žele na taj put krenuti bez stresa, međutim sami ulaz u BiH im već stvara frustracije“, iznosi Dijana Pečenković, direktorica Turističke zajednice Bihać.
Granica kao svakodnevni problem
Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske nije samo administrativna linija. Njome svakog vikenda prolaze obitelji, radnici, turisti i gospodarstvenici. Zato u kolonama na Izačiću i Maljevcu ne čekaju samo automobili – čeka i stoji život, piše Federalna.ba.
