Hrvatski cestovni prijevoz sve je više pod pritiskom zbog manjka vozača, rasta troškova, niskih dnevnica i novih europskih pravila koja dodatno kompliciraju poslovanje. Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da će se problemi u sektoru nastaviti povećavati ako se ne poboljšaju produktivnost, dostupnost radne snage i regulatorni okvir.
Cestovni teretni prijevoz posljednjih godina prolazi kroz velike promjene. Troškovi rada rastu, cijene energenata su nestabilne, opskrbni lanci sve manje predvidivi, a europska industrija ne raste istim tempom kao ranije. U takvim okolnostima cestovni prijevoz preuzima najveći dio tereta, jer upravo kamioni najbrže reagiraju na promjene u isporukama robe.
Najveći problem sektora danas je nedostatak profesionalnih vozača. Prema procjenama koje navodi HUP, u Europi nedostaje gotovo pola milijuna vozača, zbog čega prijevozničke firme sve teže povećavaju kapacitete.
Iako su poslovni prihodi hrvatskog cestovnog prijevoza u posljednjih pet godina porasli za 63,9 posto, prihod po zaposlenom rastao je znatno sporije, za 34,4 posto. To pokazuje da sektor ima ograničen rast produktivnosti, dok troškovi rada sve brže rastu.
Poseban pritisak stvaraju povećanja bruto plaća i administrativni rast minimalnih plaća, jer to podiže ukupne troškove poslovanja i utiče na sve platne razrede.
HUP posebno upozorava na nekonkurentan sistem dnevnica u Hrvatskoj. Dnevnica za rad na terenu u Hrvatskoj iznosi 30 eura i nije mijenjana od 2019. godine.
Za poređenje, u Bosni i Hercegovini dnevnica vozača doseže 50 eura, u Sloveniji 80 eura, a u Austriji čak 90 eura.
Takav jaz, prema ocjeni poslodavaca, smanjuje privlačnost hrvatskog tržišta rada i dodatno otežava zadržavanje vozača. Poslodavci razliku često pokušavaju nadoknaditi većim bruto plaćama, ali to dodatno povećava troškove i smanjuje konkurentnost domaćih prijevoznika.
Europska pravila mijenjaju način rada
Na poslovanje prijevoznika sve više utiče i europska regulativa, posebno Mobility Package, koji donosi nova pravila o kabotaži, povratku vozila, digitalnim tahografima i evidenciji radnog vremena.
Zbog toga je operativno upravljanje postalo znatno složenije, a administrativni troškovi veći. Regulativa više nije samo tehničko pitanje, nego direktno utiče na konkurentnost kompanija.
Dodatni problem stvaraju promjene u opskrbnim lancima. Robe ima više, ali se sve češće prevozi na kraćim relacijama i u manjim, hitnijim pošiljkama. To znači više vožnji, više pritiska na rokove, više praznih kilometara i više operativnog posla, ali bez proporcionalnog rasta zarade.
Cestovni prijevoz ključan za Hrvatsku
Cestovni promet čini oko 72 posto ukupnog teretnog prijevoza robe u Hrvatskoj, dok gotovo trećina prihoda sektora dolazi iz inostranstva. To znači da se svaka promjena u europskoj industriji, trgovini i troškovima brzo prelijeva na hrvatske prijevoznike.
Hrvatska ima važnu geostratešku poziciju, jer je uz Njemačku jedina članica Europske unije koja sudjeluje na sva četiri TEN-T koridora. To joj daje veliki potencijal za razvoj logistike i intermodalnog prometa, ali istovremeno rast sektora postaje sve skuplji i zahtjevniji.
Iz HUP-a poručuju da dosadašnji model rasta više nije dovoljan. Bez ozbiljnih prilagodbi, hrvatski cestovni prijevoz mogao bi se suočiti s još većim pritiskom na profitabilnost, kapacitete i radnu snagu, prenosi GP Maljevac.
