Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt upozorio je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda da se Bosna i Hercegovina nalazi na sve uskom putu između institucionalne stabilizacije i daljnje političke stagnacije, ocjenjujući da se zemlja suočava s kontinuiranom krizom funkcionalnosti institucija i političke odgovornosti.
Predstavljajući 69. izvješće glavnom tajniku UN-a o provedbi mira u BiH, Schmidt je rekao da sigurnosna situacija ostaje stabilna, ali da stabilnost ne treba zamijeniti za institucionalno zdravlje, upozoravajući na, kako je naveo, “namjerne” pokušaje demontiranja državnih institucija blokadama i onemogućavanjem njihova rada.
U svom obraćanju Vijeću sigurnosti, Schmidt je kao četiri ključna prioriteta za ovu godinu naveo očuvanje institucionalnog poretka uspostavljenog Daytonskim sporazumom, obnovu funkcionalnosti institucija, rješavanje pitanja državne imovine i uvođenje izbornih tehnologija prije općih izbora 2026. godine.
Ocijenio je da se ustavni poredak BiH kontinuirano slabi iznutra kroz nesuglasice oko tumačenja Daytonskog sporazuma, nepoštivanje odluka najviših pravosudnih institucija i političke blokade koje, kako je rekao, postupno potkopavaju funkcionalnost države do te mjere da narativ o neodrživosti BiH postaje samoispunjavajuće proročanstvo.
Posebno je upozorio na povratak secesionističke retorike iz entiteta Republika Srpska, navodeći da vodstvo tog entiteta i dalje dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te potkopava stabilnost i procese reformi.
Kao primjer naveo je “izjave Milorada Dodika tijekom komemoracije u Donjoj Gradini”, ocjenjujući da oscilacije između angažmana i konfrontacije dodatno potkopavaju povjerenje i sprječavaju stvarni politički napredak.
Schmidt je također ukazao na zabrinutost zbog položaja povratnika i pripadnika konstitutivnih naroda u RS-u, pozivajući se na pismo potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića i skupine bošnjačkih političkih predstavnika, u kojem su navedeni problemi poput diskriminirajućeg zapošljavanja, neinkluzivnog obrazovanja i veličanja ratnih zločinaca.
Govoreći o izborima planiranim za listopad 2026., Schmidt je naglasio da su zaštitni mehanizmi za integritet izbornog procesa ključni za vraćanje povjerenja građana, navodeći da je u suradnji s članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, OESS-om, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen pravni i proračunski okvir za poboljšanje transparentnosti izbora.
Također je istaknuo da neriješeno pitanje državne imovine ostaje ozbiljna prepreka gospodarskom razvoju, ulaganjima i infrastrukturnim projektima, naglašavajući da bi otvaranje zemlje domaćim i stranim ulaganjima moglo pozitivno utjecati na političku dinamiku.
Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Južne interkonekcije za isporuku ukapljenog prirodnog plina iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.
Schmidt je također upozorio na pogoršanje stanja slobode medija, posebno u Republici Srpskoj, navodeći da se civilno društvo i neovisni mediji suočavaju sa sve restriktivnijim okruženjem.
Govoreći o europskom putu BiH, ocijenio je da koncept domaćeg vlasništva nije donio očekivani politički dijalog niti napredak u reformama, rekavši da se odgovornost mora provoditi, a ne samo deklarativno zagovarati.
U završnom dijelu obraćanja, Schmidt je objavio da je odlučio završiti mandat visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini te da je proces izbora njegovog nasljednika već započeo.
Izjavio je da planira napustiti dužnost u lipnju ove godine, te da je današnje obraćanje Vijeću sigurnosti vjerojatno njegovo posljednje kao visokog predstavnika.
Schmidt je rekao da je krajnje vrijeme da se temeljno okonča provedba Daytonskog mirovnog sporazuma i postupno ugasi Ured visokog predstavnika u skladu s agendom 5+2, naglasivši da međunarodna zajednica ne smije dopustiti postupni urušavanje mira, demokracije i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.
