Vječiti izraelski premijer Benjamin Netanyahu uskoro bi napokon mogao postati bivši. Vođe opozicije Naftali Bennett i Yair Lapid najavili su spajanje svojih skupina u zajedničku izbornu listu pod nazivom Razem na nadolazećim izborima, koji se moraju održati najkasnije do kraja listopada.
Bennett je u savez s Lapidom pozvao i predsjednika stranke Yashar, Gadija Eisenkota, a sebe je opisao kao “desničarskog, liberalnog cionista” koji će u svojoj koaliciji okupljati samo cionističke stranke, čime je implicirao da neće još jednom surađivati s arapskim strankama, kao dok je bio premijer.
U tome bi mu dobro došao Gadi Eisenkot, bivši načelnik glavnog stožera Izraelskih obrambenih snaga i član izvanredne vlade nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., koji nije otvoreno rekao da će se pridružiti Lapidu i Bennettu, ali im je preko suradnika poručio da su “vrata za suradnju definitivno otvorena”, doznao je The Times of Israel.
Bennett i Lapid već su surađivali u razdoblju 2021.-2022., kada su predvodili kratkotrajnu, raznoliku koalicijsku vladu sastavljenu od desničarskih, centrističkih i ljevičarskih stranaka, zajedno s arapskom strankom Ra‘am.
Yair Lapid je kao razlog stvaranja oporbenog saveza naveo i nedavne izbore u Mađarskoj. “Pobjeda oporbe (Petera Magyara, op. RB) bila je veća od očekivane. Nakon 16 godina na vlasti, Viktor Orbán je izgubio jer su ljudi vjerovali u mogućnost promjene. Ujedinili su se oko jednog kandidata, borili se za svoju zemlju i pobijedili”, rekao je Lapid.
U Izraelu bi se trebali okupiti oko Naftalija Bennetta, bivšeg komandosa i uspješnog biznismena, čija bi desničarska stranka, prema anketi od 23. travnja, mogla osvojiti 24 od 120 mjesta u Knessetu, u usporedbi s 25 mjesta koje bi osvojio Likud sadašnjeg premijera Netanyahua. Drugi član saveza je Yair Lapid, bivši televizijski voditelj i pisac, koji se predstavlja kao predstavnik sekularne srednje klase, a kritizira nejednako opterećenje porezima i vojnom službom u izraelskom društvu jer ortodoksni židovi ne moraju služiti vojni rok. Njegovoj stranci predviđalo se sedam mandata u Knessetu.
Istraživanja pokazuju da bi cijeli Netanyahuov blok, sastavljen od ultradesničarskih i vjerskih skupina, na idućim izborima mogao osvojiti oko 50 zastupnika, u usporedbi s najmanje 60 mjesta za potencijalnu koaliciju Bennetta i Lapida. Netanyahuovi ultraortodoksni saveznici nastoje osloboditi svoje zajednice vojne službe, što je pitanje koje je dobilo na važnosti jer je vojska preopterećena, a gubici na frontama su najveći u posljednjih nekoliko godina.
Lapid i Bennett su ovo učinili ključnim pitanjem kampanje. Također optužuju Netanyahua da nije uspio pretvoriti vojne uspjehe protiv Irana, Hezbolaha i Hamasa u dugoročnu stratešku korist za Izrael.
Na reakcije nije trebalo predugo čekati. Netanyahuov Likud objavio je optužbu koja glasi: Lapid i Bennett pridružuju se “savezu Muslimanske braće koji podržava terorizam”.
“Bratstvo Bennett-Lapid ponovno prodaje zemlju islamskom pokretu. Bennett je bio radikalni ljevičar i ostat će radikalni ljevičar”, napisao je ministar nacionalne sigurnosti, krajnje desni Itamar Ben Gvir, a na X-u objavio sliku koju je generirala umjetna inteligencija, na kojoj zastupnik arapske stranke Hadash-Ta‘ala Ahmad Tibi obavlja vjenčanje gay Bennetta i Lapida.
Međutim, niti Netanyahuov pad i potencijalna promjena vlasti teško da će značiti poboljšanje situacije za Palestince. Bennett je prethodno bio na čelu cionističke, krajnje desne stranke Židovski dom. Protivi se postojanju Države Palestine, želi anektirati palestinske zemlje i podržava potpunu blokadu pojasa Gaze, a kada su ga pitali o oslobađanju Palestinaca iz zatvora, rekao je da ih treba ubiti. “Ubio sam mnogo Arapa u svom životu, nemam apsolutno nikakav problem s time”, izjavio je 2013.
Lapid je svoj stav o aneksiji palestinskih zemalja sažeo u načelu: “Što više Židova, na što više zemlje, sa što većom zaštitom i sa što manje Palestinaca”. Također smatra da bi Izrael trebalo proširiti do granica zapisanih u Bibliji.
Od 2023. do 2025. godine pojas Gaze bio je meta izraelske vojne ofenzive koja je, kako naglašava UN, dovela do humanitarne katastrofe i sravnila sa zemljom veći dio enklave. Procjenjuje se da je najmanje 72.000 ljudi poginulo kao posljedica izraelskih vojnih operacija u pojasu Gaze tijekom tog razdoblja, kao rezultat odmazde za napad Hamasa na Izrael početkom listopada 2023. u kojem je poginulo 1200 Izraelaca, a 251 ih je bilo oteto.
Dok se oporba konsolidira, “Netanyahu traži žrtvenog jarca koji će snositi odgovornost za razočaravajuće vojne rezultate u Libanonu i djelomične rezultate u Iranu”, stoji u članku koji je objavio portal Israel Hayom. Prema publikaciji, Netanyahu planira za neuspjeli napad na Iran okriviti Mossad, dok će za neuspjeh u Libanonu okriviti Izraelske obrambene snage.
