Hrvatska ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković izvijestila je u petak u Opuzenu da je to ministarstvo u studenom prošle godine pokrenulo službeni postupak prema tajništvu Espoo konvencije zbog hidroenergetskog projekta „Gornji horizonti“ u Republici Srpskoj, u BiH.
„Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisnice Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš susjednih zemalja. Ministarstvo je 25. studenog 2025. dalo pisano mišljenje da se u postupku izvođenja projekta nisu poštivala sva pravila sudjelovanja zainteresirane države koja može imati negativne posljedice zbog izvođenja velikog investicijskog projekta u susjedstvu”, rekla je ministrica Vučković.
Ne možemo mi, dodala je, zabraniti takve projekte, ali možemo tražiti da budemo uključeni na zadovoljavajući način te da se na odgovarajući način odgovori na sva pitanja koja kao zainteresirana država članica imamo, prenosi Hina.
Ministrica Vučković ustvrdila je da izvođenje svih energetskih objekata u slivu Trebišnjice godinama i desetljećima ima vidljive negativne učinke na dolinu Neretve.
„Ne treba biti veliki stručnjak da bi se to vidjelo. Pokrenuli smo službeni postupak i tražimo uključivanje. Ostala su neodgovorena brojna pitanja koje postavljaju naš stručnjaci već 15 godina, od HE Dabar do nekih novih. U duhu dobrosusjedske suradnje inzistirat ćemo na odgovorima. Još od 1996. imamo i bilateralni ugovor o uređenju vodnogospodarskih odnosa, temeljem čega imamo i dva povjerenstva”, rekla je i dodala da će tražiti osnivanje tehničke radne skupine koja bi zajednički otklanjala negativne posljedice koliko je moguće.
Ministrica Vučković u Opuzenu o projektu zaštite od zaslanjenja tala: Dodatno smo se angažirali
Vučković je u Opuzenu obišla radove na 85,5 milijuna eura vrijednom projektu zaštite od zaslanjenja tala i voda na području Donje Neretve, gdje se u prvoj fazi gradi pregrada na rijeci Neretvi.
„Projekt se godinama pripremao i rezultat je rada brojnih stručnih ljudi Hrvatskih voda i ministarstva, ali i pameti koja dolazi s naših fakulteta. U posljednjih godinu i pol dana smo se nastojali dodatno angažirati kako bismo završili sve pripremne radnje i okolišne postupke. Imali smo i zahtjevnu zadaću osigurati novac jer on nije bio prethodno osiguran“, rekla je Vučković.
Vrijednost ulaganja u izgradnju pregrade je 30 milijuna eura, a rok realizacije je četiri godine.
Izgradnjom pregrade na Neretvi fizički će se zaustaviti prodor mora, a uzvodno od pregrade u Neretvi i Maloj Neretvi u drugoj će se fazi formirati bazen svježe nezaslanjene vode koja će se sustavom za distribuciju nezaslanjene vode dovesti do poljoprivrednih površina kako bi se ispirala sol iz površinskog sloja tla, a ujedno osigurala kvalitetna voda za uzgoj poljoprivrednih kultura u dolini Donje Neretve. Time bi se izbjeglo navodnjavanje zaslanjenom vodom iz postojećeg melioracijskog sustava koji nije za to predviđen.
I dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo upozorio je na hidroenergetski projekt „Gornji Horizonti“.
„Taj projekt ugrožava dotok slatke vode kroz korito Neretve…to nam, uz klimatske promjene, dodatno otežava. Pokušavamo osporiti taj projekt. Osim pregrade, radit će se i kanali za navodnjavanje svih parcela pitkom vodom. Tako bismo smanjili zaslanjenje i dugotrajno osigurali kvalitetan uzgoj agruma i drugih poljoprivrednih kultura“, rekao je Pezo.
