U 2025. godini, 95,9 posto svih novoregistriranih automobila u Norveškoj bit će potpuno električni, a 1,6 posto hibridni.
Na cestama malo manje od trećine svih registriranih automobila u toj zemlji danas koristi isključivo električni pogon, dok tradicionalna benzinska ili dizelska vozila, uz hibride, čine ostalih 68 posto, piše Avaz.
Kako se Norveška i Bosna i Hercegovina mogu uspoređivati? Gotovo nikako, pa je ova slika samo radikalni primjer gdje je civilizirani, a gdje siromašni svijet.
Nemojmo biti toliko radikalni, okrenut ćemo se Bugarskoj, gdje je udio električnih automobila i hibrida samo 2,2 posto. Neusporedivo s Norveškom.
A Bosna i Hercegovina? Tri puta gora od Bugarske! Na cestama je ukupno 9.679 ekoloških automobila, odnosno bijednih 0,85 posto. S druge strane, našim cestama cirkulira 78,25 posto najprljavijih, dizelskih modela, od kojih je veliki dio “došao” rabljen iz inozemstva, a koji i dalje predstavljaju prvi izbor prosječnog stanovnika BiH, prema analizi portala Proauto.ba.
Prosječna starost putničkih vozila u BiH je gotovo 18 godina, što svrstava BiH među zemlje s najstarijim voznim parkom u Europi. Ovaj podatak izravno ukazuje na ograničenu kupovnu moć građana, ali i na odsutnost sistemskih mjera koje bi stimulirale kupnju novijih i ekološki prihvatljivijih vozila, dodaje se.
Jedan od ključnih čimbenika rasta ukupnog broja registriranih automobila je kontinuirani rast uvoza rabljenih vozila. U svijetu elektrifikacije, BiH je i dalje atraktivno tržište za automobile koji su postali teret zemljama EU, one s velikom kilometražom, starom tehnologijom. Ali – jeftiniji su. Više od polovice takvih uvezenih automobila bit će 2025. godine staro 14 godina.
-Ove brojke izravna su posljedica niske kupovne moći stanovništva i snažnog porasta cijena novih vozila, a istovremeno se smanjuje ponuda modela zbog ukidanja pogonskih jedinica i pooštravanja standarda od strane proizvođača – kaže za “Avazu” Mirza Mašić, brend menadžer za kineska MG i Chery vozila u BIH, koje svijet, zahvaljujući njihovoj najsuvremenijoj tehnologiji i ekološkom pogonu, sve ozbiljnije shvaća.
-Građani se racionalno okreću starim, rabljenim dizelašima jer su dostupni, jeftini za kupnju i održavanje, dok su novi automobili postali luksuz za vrlo uzak krug kupaca. Tržište BIH reagira ekonomski, a ne ideološki – smatra Mašić.
Jasno je da je, prije svega, kupnja automobila diktirana platežnom moći građana, koja je i dalje slaba. Tako su 2025. godine kupili tek blizu jedanaest tisuća novih automobila, a istovremeno je uvezeno čak 80.000 rabljenih automobila prosječne starosti od 14 godina.
-Tržište novih vozila stagnira i već je nekoliko godina na identičnoj razini, dok je uvoz na razini otprilike osam prema jedan (rabljena i nova, op. a.). Jasno je da sve pokreće naša ukupna financijska situacija, ponuda jeftinijih, neekoloških vozila u EU, kao i zastarjeli sustav “zaštite” našeg tržišta pri uvozu starijih vozila. Moguće je uvesti vozila s najnižom normom EUR5 za rabljena vozila – kaže Damir Višošević, direktor Toyote BIH.
Prema njegovim riječima, iako prodaja novih vozila u Bosni i Hercegovini pokazuje znakove “modernizacije”, ona je još uvijek relativno mala. Ljudi, kaže Višošević, nemaju novca za ekološke modele, niti za moderne benzinske postaje koje manje zagađuju okoliš.
Marić je mišljenja da se, osim ozbiljnijih poticaja, subvencija, carina i povoljnijih kredita, ponašanje građana BiH neće promijeniti dok se ne smanji ukupno porezno opterećenje na nova vozila.
-Trenutni nameti dodatno poništavaju svaku ekološku korist. “Zelena tranzicija” se ne može očekivati od građana koji jedva financiraju osnovnu mobilnost – rekao je Marić.
Uvoz starijih vozila treba regulirati, “postupno i društveno odgovorno”.
-Stroža ograničenja starosti i emisija bez paralelne podrške za kupnju novijih vozila samo bi dodatno osiromašila tržište i građane. Ključna je kombinacija – postupno zatvaranje uvoza najstarijih i najprljavijih vozila, uz istovremeno snižavanje fiskalnih barijera za mlađa, učinkovitija i alternativna vozila. U suprotnom, Bosna i Hercegovina će ostati odlagalište europskih automobilskih viškova – objasnio je Marić.
