Grenland razmatra novu strategiju u odnosima sa Sjedinjenim Državama, zaobilazeći Dansku.
Grenland bi trebao voditi izravne razgovore s američkom vladom bez Danske, rekao je za Reuters grenlandski oporbeni čelnik, dok arktički otok razmatra kako odgovoriti na obnovljeni pritisak predsjednika Donalda Trumpa da ga stavi pod kontrolu SAD-a.
-Potičemo našu sadašnju (grenlandsku) vladu da vodi dijalog s američkom vladom bez Danske. Naime, Danska svojim posredovanjem antagonizira i Grenland i SAD, rekao je Pele Broberg, vođa Naleraqa, najveće oporbene stranke i najistaknutijeg političkog glasa za neovisnost Grenlanda.
Naleraq, koji snažno zagovara brzi prelazak na punu neovisnost, na prošlogodišnjim izborima udvostručio je svoja mjesta na osam, osvojivši 25 posto glasova u zemlji od samo 57.000 stanovnika.
Premda je isključena iz vladajuće koalicije, stranka je izjavila da želi obrambeni sporazum s Washingtonom i da bi mogla težiti sporazumu o „slobodnom udruživanju“ – prema kojem bi Grenland dobio američku podršku i zaštitu u zamjenu za vojna prava, a da ne postane američki teritorij.
Sve grenlandske stranke žele neovisnost, ali se razlikuju u tome kako i kada je postići.
Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt izjavila je da Grenland ne može voditi izravne razgovore sa SAD-om bez Danske jer mu to nije zakonski dopušteno.
-Moramo poštovati zakon i imamo pravila o tome kako rješavati probleme u Kraljevini, rekla je za dnevni list Sermitsiaq u srijedu navečer.
Komentari dolaze uoči planiranog sastanka danskih i grenlandskih ministara vanjskih poslova i američkog državnog tajnika Marca Rubia sljedeći tjedan kako bi se riješile napetosti između saveznika u NATO-u.
Trump je nedavno pojačao prijetnje o preuzimanju Grenlanda, oživljavajući ideju koju je prvi put iznio 2019. tijekom svojeg prvog mandata.
Grenland je strateški smješten između Europe i Sjeverne Amerike, što ga čini ključnim mjestom za američki sustav balističke raketne obrane (ali i kao moguću zračnu, možda i podmorničku bazu). Njegovi bogati mineralni resursi također odgovaraju cilju Washingtona da smanji ovisnost o Kini. Otok je autonomni teritorij Kraljevine Danske – ima vlastiti parlament i vladu, ali Kopenhagen zadržava ovlasti nad vanjskim poslovima i obranom.
Mnogi analitičari Trumpovo posezanje za ovim otokom vežu uz svojevrsnu reinkarnaciju Monroeove doktrine, koju je početkom 19. stoljeća formulirao tadašnji američki predsjednik James Monroe. U suštini, ona je značila da se SAD uzdržava od bilo kakva miješanja u politiku i prilike europskih država, a neprijateljskim činom smatrat će svaki kolonizatorski, ekspanzionistički ili intervencionistički pokušaj neameričkih država na američkim kontinentima, kaže Hrvatska enciklopedija.
Trumpova interpretacija te doktrine, smatraju analitičari nizozemske banke Rabobank, ipak se razlikuje. Prema njima, Trumpova Donroe doktrina (Trump je, naravno – Don) ima puno snažniji i otvoreniji pristup k tome da teritorije u zapadnoj hemisferi, koju smatra svojim poljem interesa, i doslovno prigrabi.
Taj se princip donekle vidio u operaciji na Venezueli. Da, Nicolása Madura su uhitili i odveli pred suca u New York, ali sad je pitanje što će biti sa samom zemljom i koliki će utjecaj na nju Amerika doista imati. Prema Trumpu, on sam trenutačno upravlja tom državom (nije sasvim jasno kako), uz velike planove za venezuelansku naftnu industriju koju je naumio staviti pod kontrolu američkih naftnih divova.
Geografskom logikom, Venezuela bi pod Monroeovom doktrinom svakako spadala u sferu američkih interesa. Trump je to, očito, odlučio proširiti i na Grenland. Njegova fiksacija tim otokom nije nova, ali je od akcije u Venezueli, a naročito komentara Trumpova savjetnika za sigurnost Stephena Millera (i tweetova njegove žene), a konačno i izjava samog Trumpa, koji je rekao da „Grenland trebamo sada“, postala prvorazredno geopolitičko pitanje.
Analitičari Rabobanke zaključuju kako je američka vojna intervencija na Grenlandu ipak malo vjerojatna, ali zato vide itekako mnogo mjesta za razne diplomatsko-ekonomske inicijative.
–Trump u svojem pristupu previše koristi batinu, a premalo mrkvu. No, u slučaju Grenlanda mogli bismo vidjeti baš suprotno. Dakle, razne financijske motivacije Grenlandu (i/ili Danskoj). Recimo, ako Amerikanci za otok ponude pedesetak milijardi dolara, svaki bi stanovnik Grenlanda mogao dobiti po milijun. Mnogima bi to bila itekako atraktivna ponuda, zaključuju.
