Osim iz Rumunjske, Sjedinjene Države povlače dio svojih vojnika i iz Mađarske, Slovačke i Bugarske, ekskluzivno doznaje Kyiv Post. Pozivajući se na dva neimenovana zapadna dužnosnika upoznata sa situacijom, ukrajinski medij piše kako odluka o smanjenju američkih vojnika na terenu šalje negativnu poruku o jedinstvu savezničke pomoći u trenutku kada Zapad pokušava dovesti ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol.
Iako ta odluka izaziva nelagodu u Europi, gdje se mnogi nadaju da Moskva to neće protumačiti kao poziv da proširi sukob izvan Ukrajine, iz Washingtona dolaze umirujuće poruke. Američki izvori tvrde da, iako odluka “nosi lošu simboliku”, u praksi se ne radi o značajnom smanjenju broja vojnika.
Prema informacijama Kyiv Posta, Pentagon razmatra “umjereno smanjenje snaga” jer se europske kopnene vojske sada smatraju bolje pripremljenima nego ranijih godina, što ograničenu rekalibraciju američke prisutnosti čini “prikladnom”. Uz povlačenje oko 800 vojnika iz Rumunjske, očekuje se i odlazak zasad nepoznatog broja pripadnika iz Bugarske, Mađarske i Slovačke, već sredinom prosinca. Dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti diplomatskih razgovora, naveli su da su saveznici obaviješteni o “vjerojatnoj” mogućnosti daljnjih prilagodbi tijekom iduće godine, nakon isteka aktualnih rotacijskih rasporeda. Američki izvori ipak tvrde da su povlačenja iz spomenutih zemalja “marginalna”.
Kako bi umirili nervozne saveznike, dužnosnici Trumpove administracije naglasili su da će broj američkih trupa u Poljskoj i baltičkim državama ostati nepromijenjen. “Ta raspoređivanja su okosnica NATO-ove obrane od ruske agresije”, izjavio je za Kyiv Post Daniel Fried, bivši pomoćnik američkog državnog tajnika i jedan od arhitekata američke politike prema istočnoj Europi nakon Hladnog rata.
Zabrinutost zbog povlačenja prisutna je ne samo u Europi, već i u samim Sjedinjenim Državama, gdje i republikanci i demokrati upozoravaju da bi taj potez mogao ohrabriti Moskvu i potkopati jedinstvo saveza. Republikanski zastupnik Mike Turner, voditelj američkog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, naglašava da podrška saveznicima na prvim crtama nije samo pitanje pokazivanja solidarnosti, već pitanje nacionalne sigurnosti SAD-a. “Ruska agresija protiv zemalja istočnog krila, uključujući namjerne upade u njihov zračni prostor, pokazuju šire ambicije Moskve”, upozorio je Turner. On smatra da bi povlačenje američkih snaga u trenutku ruskog pojačanog pritiska bilo pogrešan signal, jer bi moglo izgledati kao da Zapad smanjuje spremnost braniti svoje saveznike.
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjske odnose Senata, pita se je li odluka bila u potpunosti koordinirana unutar administracije, sugerirajući da su ministar obrane Pete Hegseth i podtajnik Elbridge Colby možda djelovali bez konzultacija s Bijelom kućom, Vijećema za nacionalnu sigurnost, State Departmentom ili Kongresom. “Predsjednik Trump mora pojasniti našu predanost saveznicima poput Rumunjske”, rekla je Shaheen, upozoravajući da je kredibilitet SAD-a u NATO-u na kocki.
Daniel Fried smatra da nova politika više odražava birokratsko nadmetanje nego koherentnu strategiju te objašnjava da se unutar Trumpove administracije vodi rasprava između tri suprotstavljene frakcije. Prvu čine zagovornici strategije “Asia First”, usredotočeni na Kinu i Indo-Pacifik. Drugu čine pristaše koncepta “Tvrđava Sjeverna Amerika”, usmjereni na obranu američkog kontinenta, a treću skupinu čine tradicionalni konzervativci za nacionalnu sigurnost, koji ozbiljno shvaćaju rusku prijetnju i zalažu se za povećanje, a ne smanjenje prisutnosti na istoku Europe. Fried ističe da su u ovom trenutku prevagu odnijeli oni koji zagovaraju veća smanjenja.
Ipak, on primjećuje da su najavljena povlačenja ograničena i uglavnom simbolična. “Brojevi su toliko mali da neće promijeniti vojnu ravnotežu”, rekao je, “To je loša simbolika, ali ne i strateško povlačenje”. Odluku opisuje kao “birokratski kompromis”, simboličan ustupak onima koji su zagovarali veća smanjenja. “Izgleda da su oni koji su željeli veliko europsko povlačenje dobili daleko manje nego što su priželjkivali”, dodao je Fried, dodavši da “u Trumpovom svijetu ništa nije određeno” te da uvijek postoji prostor za promjenu kursa, sugerirajući da je moguće da dođe do novih preokreta.
Rumunjski predsjednik Nicușor Dan poručio je da se povlačenjem dijela američkih vojnika broj prisutnih u Rumunjskoj zapravo vraća na razinu prije rata u Ukrajini. “Odvraćanje prijetnji na istočnom krilu NATO-a kompenzira se značajnim povećanjem vojne opreme i većom prisutnošću europskih snaga, u potpunosti koordinirano s našim američkim partnerom”, rekao je Dan. U Rumunjskoj će ostati između 900 i 1000 američkih vojnika, što je nešto više nego prije 2022. godine.
“Ovo je dan kojeg su se mnogi u Europi već dugo pribojavali. No ne bi trebao biti iznenađenje, riječ je o jasno izraženom smjeru politike koji Trumpova administracija komunicira već mjesecima. Također, ovo ne bi trebao biti povod za paniku. Administracija pokušava uvjeriti europske saveznike da će planirana rekonfiguracija američke prisutnosti u Europi biti postupna i umjerena, pri čemu će se broj američkih vojnika s vremenom vratiti na razine slične onima prije ruske invazije na Ukrajinu 2022.”, piše Philippe Dickinson, zamjenik direktora Transatlantske sigurnosne inicijative.
On upozorava da će Moskva ovaj potez neizbježno protumačiti kao znak da, iako se Sjedinjene Države ne povlače iz Europe, one ozbiljno nastoje preoblikovati svoju vojnu prisutnost. “Kako bi neutralizirale svaki mogući osjećaj ohrabrenja u Moskvi, SAD bi trebale pronaći druge načine da pokažu odlučnost u odvraćanju daljnje ruske agresije. Nedavni paket sankcija odličan je početak. Još bi snažniji signal bilo slanje projektila Tomahawk Ukrajini te osiguravanje ključne američke potpore nakon eventualnog primirja”, predlaže Dickinson.
Alex Serban, viši savjetnik Atlantic Councila u Rumunjskoj, upozorava da će se Moskva ovaj potez svakako pozdraviti i promatrati kao znak slabljenja američke odlučnosti. Odluka Washingtona da povuče dio vojnika iz Rumunjske, kaže, može imati političke i sigurnosne posljedice šire od same vojne dimenzije. “Populistički političari i ekstremistički glasovi mogli bi ovo povlačenje protumačiti kao znak da Moskva ponovno određuje ritam u regiji”, upozorio je Serban.
