Kupovina iz udobnosti doma odavno je svakodnevna rutina za građane Bosne i Hercegovine, a sve što ne mogu pronaći na bh. tržištu, potrošači se ne ustručavaju naručivati iz inozemstva, pa je online tržište ove godine težilo više od 2,8 milijuna KM, pišu Nezavisne.
Vrijednost ocarinjene robe iznosila je 2,8 milijuna KM
Carina premašila 636.000 KM
Stručnjaci ističu da je stvarni obujam e-trgovine znatno veći
To pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a kako je ova institucija istaknula za “Nezavisne novine”, ovaj iznos se odnosi na vrijednost carinske robe u poštanskom prometu, u carinarnicama u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu za devet mjeseci ove godine.
Carina na pošiljke, kako je navela UNO BIH, iznosila je 636.365 KM.
„Riječ je o pošiljkama koje podliježu uvoznom carinjenju, i to: vrijednost robe preko 300 KM koju je fizička osoba naručila od pravne osobe, odnosno vrijednost robe preko 90 KM koju je fizička osoba naručila od druge fizičke osobe iz inozemstva“, objasnili su iz UNO BIH.
Upravo to pokazuje da je stvarni broj narudžbi iz inozemstva znatno veći, jer UNO BIH evidentira samo pošiljke čija je vrijednost veća od spomenutih vrijednosti, dok su kupci pošiljki ispod tih vrijednosti oslobođeni plaćanja uvoznih dažbina.
Gledajući isto razdoblje prošle godine, kada je ukupna vrijednost ocarinjene robe iznosila oko 2,6 milijuna maraka, dažbine su iznosile 574.911 KM.
Sve više građana kupuje putem stranih platformi
Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana „ToPeeR“ Doboj, također smatra da je online kupovina znatno veća nego što brojke pokazuju, koja ističe da imamo i trgovinu putem Facebook stranica koje nisu nigdje registrirane.
„Građani su počeli sve kupovati online, puno više nego prethodnih godina. Potrošači su postali smjeliji i puno su naučili od udruga potrošača. Sada znaju prepoznati prijevare, pa prijevare više nisu toliko česte“, kaže za „Nezavisne novine“.
Pandemija i nove platforme ubrzale su rast e-trgovine
Kako dodaje, pandemija koronavirusa, a zatim i pojava platformi poput „Temu“ dodatno su potaknule građane na online kupovinu.
„Nismo narod koji je navikao na ovu vrstu trgovine ili kupovine, pa je covid pokazao da je moguće kupovati na taj način. S druge strane, stvorili smo i mentalnog potrošača koji je ovisan o e-trgovini, marketinški trikovi su također doprinijeli tome, ali mislim da nas je covid naučio kako koristiti online kupovinu“, objašnjava, dodajući da je pandemija natjerala i starije osobe da pređu na online kupovinu.
Dostava košta više od proizvoda
Internet kupovina nije strana Ivani M. iz Banja Luke, koja ističe da godinama kupuje u inozemstvu putem raznih prodajnih stranica.
„Mnoge stvari koje koristim, poput kozmetike, nisu dostupne u našoj zemlji, pa ih kupujem online i nikad nisam imala problema. Međutim, kupujem tamo gdje je provjereno“, kaže Ivana.
Kako ističe, problem može predstavljati dostava, koja je ponekad skuplja od samog proizvoda.
„Problem je što nismo u Europskoj uniji, pa su dostavne usluge često puno skuplje za BIH nego za druge zemlje. Nisu rijetke situacije kada je dostava skuplja od proizvoda, pa ponekad zbog toga ne kupim ništa“, ističe za „Nezavisne novine“.
