Europska unija u Bosni i Hercegovini prisutna je kroz brojne projekte da bi naša zemlja kvalitetno pratila put europskih integracija. Kao jedan od gorućih problema koji je Europska unija prepoznala i želi podržati institucije BiH i nevladin sektor u njegovom rješavanju jeste problem maloljetničkih brakova, odnosno trgovine djecom.
Maloljetnički brakovi u Bosni i Hercegovini se i dalje smatraju tradicijom i uz roditeljski potpis kod notara, u brak budu puštene i djevojčice s 13 godina, piše BHRT.
INDIRA BAJRAMOVIĆ, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Tuzla
“To je klasična trgovina ljudima zato što se radi o maloljetnoj djeci. Mi obično govorimo o djevojčicama, ali vjerujte da ima i slučajeva dječaka koji su isto tako žrtve trgovine ljudima u smislu te maloljetničke udaje, ženidbe odnosno trgovine.”
Zbog toga nevladin sektor stalno naglašava važnost uloge Ministarstva obrazovanja, Pedagoškog zavoda, da djeca unutar škola budu informirana kako bi zajedničkim radom svi zajedno prepoznali prve znakove moguće trgovine djecom.
SELMA TEPARIĆ, pedagoginja u Osnovnoj školi Milade, Tuzla
“I da djeca koja su potencijalne žrtve takvih aktivnosti mogu na vrijeme prepoznati da bi mogle biti žrtve, da porodice mogu reagirati na vrijeme. Ali i kada se takva situacija već desi da institucije mogu reagirati kako bi se spriječio ostanak u takvim zajednicama ili da se dijete vrati što prije u školu.”
SAHIBA SRNA, Udruženje „Zemlja djeca BiH“
“Ovo što mi radimo za djevojčice, za adolescentice jeste upravo pokušaj da spriječimo njihovo upadanje u zamke trgovine ljudima i njihovu zaštitu od svih vidova nasilja i zloupotrebe na terenu. mi trenutno u programu imamo 50 takvih djevojčica. To vam dovoljno govori, mi smo jedna mala organizacija koja radi s 50 djevojčica. Još deset ovakvih organizacija samo na području grada ne bi bilo dovoljno.”
“Pravo na budućnost“ je naziv projekta koji zbog svega ovoga provodi Care Balkan u BiH, a koji podržava Europska unija kroz programe ljudskih prava i demokracije.
SUMKA BUČAN, regionalna direktorica CARE Balkan
“Prije svega moramo osnažiti mlade ljude te kroz radionicu i ovu obrazovnu metodologiju radi se na tome da oni nekako stvaraju odgovornost prema zajednici. Upoznajemo ih s nekim temama koje su možda i tabu u društvu. Ono što je ključno jeste da oni stvaraju svjesnost o problemu i ostaju u obrazovnom sistemu.”
I sama Europska komisija tražila je podršku za one koji su u Bosni i Hercegovini najugroženiji. Djeca, posebno djevojčice, itekako su ugrožene od klasične prodaje u brak za osobu koju ne poznaju, zbog koje na kraju postane žrtva dalje trgovine ljudima. Zato „Pravo na budućnost“ nije samo projekt nego poziv svima na odgovornost prema djeci.
