Visoki predstavnik Christian Schmidt dao je intervju za britanski The Times, u kojem je poručio da ne vidi opasnost od sukoba u Bosni i Hercegovini, donosi Dnevni avaz.
Istaknuo je kako vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin ima ambicije prema BiH jer na taj način želi skrenuti pozornost s Ukrajine, dodavši da ne treba mnogo da bi se na Balkanu stvorio kaos.
Prisjetio se sastanka s ministrom vanjskih poslova jedne države članice Europske unije.
„Rekao mi je: ‘Pogledao sam svih osam filmova Tom Cruiseove Nemoguće misije. Proglašavam te herojem devetog dijela. Ovo je prava misija: nemoguće.’“
Kažu da je Schmidt bio njemački ministar poljoprivrede sve dok nije došlo do sukoba s kancelarkom Angelom Merkel oko glasovanja vezanog uz pesticide. Nakon što ga je kancelarka javno kritizirala zbog kršenja pravila glasovanja, pred kamerama je rekla: „Schmidt je jednostavno takav.“
Život sa suprugom
Danas živi sa suprugom Rijom u glavnom gradu BiH s misijom, kako piše britanski list, „održati na okupu jednu od najranjivijih i najpogođenijih europskih država dok je pogađaju sektaški, separatistički vjetrovi iz Moskve“.
Podsjećaju da je Daytonski sporazum okončao rat i stvorio zemlju podijeljenu na etničke entitete, te da BiH s oko tri milijuna stanovnika ima tri predsjednika, 14 vlada i više od 180 ministara.
„Za ovo bi gotovo svake godine bio potreban Nobelovac da se time upravlja“, rekao je Schmidt.
Kao visoki predstavnik, on ima ovlasti koje je njegov prethodnik Paddy Ashdown nazvao „zastrašujućima“. Podržan snagom od oko 1.500 europskih mirovnih vojnika, Schmidt može poništavati zakone BiH, mijenjati broj zastupnika i smjenjivati izabrane dužnosnike – što je i činio otkako ga je međunarodna zajednica imenovala 2021. godine.
„Moj je mandat braniti Dayton i to shvaćam vrlo, vrlo ozbiljno“, izjavio je.
The Times navodi da je njegov posao sada teži nego ikad.
„Predsjednik (Vladimir) Putin oslanja se na ponovno buđenje srpskog nacionalizma u BiH kao priliku da izazove Zapad. Ruski lider podržava Milorada Dodika, populista koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU, a sada predvodi pokret za stvaranje zasebne srpske države i negira genocid u Srebrenici“, piše list. Dodaju da su se Dodik i Putin ove godine nekoliko puta sastali u Moskvi te da Rusija u UN-u dosljedno podržava Dodika dok pokušava potkopati ustav BiH.
Prošlog je mjeseca Dodik naposljetku odstupio s dužnosti predsjednika Republike Srpske, nakon mjeseci odbijanja da poštuje presudu suda u Sarajevu zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka. Zabranjeno mu je javno političko djelovanje na šest godina, kao i obnašanje dužnosti u Predsjedništvu, iako se ne očekuje da će nestati kao politička sila.
Iako je Schmidt, čini se, uspio Dodika staviti po strani, odbija zvučati trijumfalno.
„Na Balkanu kriza nikada nije gotova“, rekao je.
Dodik je imenovao Anu Trišić Babić za privremenu nasljednicu do izbora 23. studenoga. I dalje planira referendum u RS-u o priznavanju Schmidtovog autoriteta, što The Times opisuje kao „stari balkanski trik za prikupljanje podrške“.
Trumpova administracija ukinula je sankcije četvorici Dodikovih saveznika, iako je sam Dodik i dalje pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Daytona.
Kritičari Schmidta tvrde da njegova čvrsta linija prema Dodiku ugrožava zemlju daljnjom podjelom. Neki građani smatraju ga arogantnim, dijelom zahvaljujući Dodikovoj kampanji, koji ga je nazivao „primitivnim“, „smradom“ i „njemačkim turistom“. Schmidt je Dodika opisao kao „alat Putina“.
Opasnost od rata
„Mogao bih reći da je njegova marioneta“, dodao je.
Iz NATO-a su posljednjih mjeseci naglasili potrebu da se spriječi novi rat u BiH, koja nije članica Saveza. Hrvatska i Crna Gora to jesu, dok Srbija – koja podržava Dodikove separatističke ambicije – nije.
„Ne vidim da ljudi imaju interes ili da postoji opasnost od rata“, rekao je Schmidt. „Postoji nesigurnost… ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se zbog neke velike strategije.“
S krova svog ureda Schmidt vidi brda oko Sarajeva koja su tijekom rata bila puna srpskih vojnika. Pokazao je na most s cvijećem: „6. travnja 1992. počelo je ovdje“, rekao je.
Pokazao je na žutu zgradu: „Ovo je bio čuveni Holiday Inn. Na gornjim katovima Karadžić je imao svoje predstavništvo. Mi smo bili u donjim katovima.“ Svjetski mediji i diplomati pratili su situaciju sve dok Amerikanci nisu bombardirali srpske položaje i doveli strane za pregovarački stol u Daytonu.
Za razliku od svojih prethodnika, Schmidt i supruga često su viđeni na gala večerama i umjetničkim festivalima. Njegov glasnogovornik pokazao je fotografiju na kojoj se Schmidt rukuje s mladencima u restoranu – scena koja je postala viralna u BiH. „Ulazim u restoran i svako dijete u Bosni me poznaje. Ljudi dođu i prvo kažu: ‘Hvala vam za ono što činite za nas.’ A drugo: ‘Možemo li selfie?’“, rekao je Schmidt.
Možda se vidi kao zvijezdu, ne znam“, izjavila je Nedžma Džananović, profesorica politologije na Sveučilištu u Sarajevu. „Nije tipični Nijemac kakvog smo očekivali. Mnogo je emotivniji.“
Džananović je rekla da, osim neslaganja s izmjenama Izbornog zakona 2022., cijeni Schmidtovu predanost poštivanju Daytona. „Još uvijek ima mnogo traume i straha, i zato ljudi mir ovih godina vide kao nešto zaista dragocjeno. Mirovni sporazum nije optimalno riješio stvari za bilo koga – ali upravo to ga čini trajnim. Ideja je da ratovi završavaju kad zli izgube, a dobri pobijede. Ovdje bi uvjerljiva pobjeda bilo koje strane teško spasila Bosnu.“
„To je vrijednost kompromisa… Mislim da su Amerikanci tada bolje razumjeli prirodu Bosne, možda čak i bolje nego sami pregovarači“, dodala je.
Pronaći izlaz
List navodi da, dok neki političari poput Dodika i dalje negiraju genocid u Srebrenici, mladi više brinu o korupciji i ekonomiji nego o etničkim podjelama, a mnogi i iseljavaju. Državni službenici imaju prijatelje među svim etničkim skupinama, dok privatne tvrtke zapošljavaju ljude koji su nekad jedni drugima prijetili oružjem. Mnogi promatrači smatraju da politička elita, i Dodikova i ona njegovih protivnika, truje javno mnijenje.
Schmidt smatra da Putin nema stvarne ambicije prema BiH:
„Mislim da je to više buka… pokušaj skretanja pozornosti, osobito s Ukrajine.“
Ipak, upozorava: „Budite oprezni. Ako vidimo da se aktiviraju spavači, možda uz odobrenje Rusije… ne treba mnogo da se na Balkanu stvori kaos.“
Daytonski sporazum i pozicija visokog predstavnika nemaju vremensko ograničenje, a sporazum nalaže da BiH mora ispuniti uvjete u područjima poput vladavine prava i fiskalne održivosti, uz obećanje dano nakon rata – da će se pridružiti Europskoj uniji. Kritičari tvrde da sustav guši gospodarstvo i potiče korupciju, ali do sada je očuvao mir.
Kad je Schmidt preuzeo dužnost, želio je biti posljednji visoki predstavnik. Nedavno su mu rekli da je peti koji je imao tu ambiciju.
„Sada sam malo rezerviraniji nego prije pola godine kad to kažem. Ali ozbiljno, mislim da je vrijeme da se pronađe izlaz“, zaključio je.
