Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odlučilo je danas da odlukom Narodne skupštine RS o referendumu i Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Kako je priopćeno iz Ustavnog suda RS, Vijeće je odlučivalo o tome da li je do navedene povrede došlo donošenjem Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Odluke o prijevremenom stupanju na snagu ovoga zakona. U vezi s tim, Vijeće je donijelo odluku kojom je odlučeno da osporenim aktima NSRS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
U obrazloženju ove odluke Vijeće je navelo, između ostalog, da referendumska komisija iz osporenog zakona nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona.
Vijeće je također zaključilo da se navedeno pravilo o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u organima za provođenje izbora, odnosno referenduma, primjenjuje i na sastav Referendumske komisije iz osporenog zakona, čime se, po ocjeni Vijeća, predmetnim zakonom ne stvara bilo koji oblik nejednakih prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka. Vijeće je, naposljetku, ocijenilo da se osporenim zakonom ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konstitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definiranih Ustavom, slijedom čega osporenim zakonom i odlukom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Vijeće je donijelo i odluku kojom je utvrđeno da Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma i Odlukom o njenom prijevremenom stupanju na snagu nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda. Odluka se temelji, prije svega, na tome što je, kako je priopćeno, Vijeće ocijenilo da navodi i tvrdnje Kluba izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS, a kojim se izražavaju bojazan i pretpostavke o mogućim posljedicama koje rezultati referenduma i njihova implementacija mogu imati po bošnjački narod, kao i o potencijalnoj diskriminaciji, nisu pravno relevantni za pitanje povrede vitalnog nacionalni interesa.
Pri tome, Vijeće je ocijenilo da se osporena Odluka kojom se raspisuje referendum i utvrđuje sadržina referendumskog pitanja, te određuje termin njegovog održavanja, kao i odluka o prijevremenom stupanju na snagu navedene odluke, jednako odnose prema svim narodima i građanima i da kao takve ne mogu ugroziti vitalni nacionalni interes ni dovesti do diskriminacije u uživanju bilo kojih prava garantiranih Ustavom.
- Osporene odluke, dakle, nemaju nacionalni predznak, već se, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnose na sve građane, koji slobodno disponiraju svojim pravom da sudjeluju na referendumu – navode u Ustavnom sudu RS.
Usvojenim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, na prijedlog narodnih zastupnika skupštinske većine, definirano je da referendum može da sprovede i komisija koju će da imenuju NSRS, odnosno ad hoc komisija.
Na istoj sjednici Narodne skupštine RS održanoj krajemkolovoza, također na prijedlog poslanika skupštinske većine, usvojena je Odluka o raspisivanju referenduma, kojom se referendum raspisuje na cijeloj teritoriji RS.
Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvaćate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku SIPa o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?“
Za dan održavanja referenduma utvrđen je 25. listopada, a za osiguravanje financijskih sredstava i tehničke podrške potrebne za provođenje ovog referenduma biće zadužena Vlada RS.
Posebna sjednica NSRS održana je nakon što je SIP BiH oduzeo mandat Miloradu Dodiku kao predsjedniku RS, a poslije pravomoćne presude Suda BiH.
